Fitness definiramo kao stanje u kojem čovjek posjeduje optimalnu kvalitetu tjelesnog i mentalnog sustava te spremnost za obavljanje svakodnevnih zadataka.
Fizički izgled, kvaliteta sna, budnost, koncentracija, spremnost na nošenje sa stresom i pokretno tijelo lišeno kroničnih bolova neki su od pokazatelja fitnessa. Kako postići ovo željeno stanje i još bitnije, sustavno ga održavati, briga je modernog doba. S obzirom na porast interesa porasla je i ponuda informacija, jedne kvalitetnije od drugih, a neke igrom „pokvarenog telefona“ postale općeprihvaćeni mitovi. Odakle dolaze? Kineziologija je vrlo mlada znanost. Svakog dana dobivamo nova saznanja koja nerijetko pobijaju ona stara. Koliko brzo se mogu proširiti kroz zajednicu, ovisno je puno faktora, ali vrlo često informacije kasne. Drugi razlog je nažalost zanemarivanje novih informacija od strane „struke“. U nastavku ću nabrojati najčešće.
1. Teratana je mjesto za pumpanje mišića
Na tjednoj bazi čujem razmišljanja kako je odlazak na trening pomodarstvo za ljude velikog ega. U kojem je trenutku, tjelesno vježbanje, jedno od esencijalnih ljudskih potreba (za kretanjem, igrom) postalo nešto vrijedno prezira? Relevantna znanstvena istraživanja sustavno dokazuju povezanost tjelesnog vježbanja i dugovječnosti, prevencije bolesti i kvalitete života generalno. Ako je primarni cilj sustavnog treniranja unapređenje fizičkog izgleda – izvrsno. Uz razvoj samopoštovanja, boljeg osjećaja u svome tijelu i samosvjesnosti, dobivamo sve ostale dobrobiti u vidu prevencije bolesti i stanja i kvalitete života.
2. Treningom s utezima ću se „nabildati“
Trening s opterećenjem razvija jakost, motoričku kontrolu, koordinaciju, ravnotežu, mobilnost, kardio-respiratornu izdržljivost, djeluje pozitivno na prevenciju osteoporoze, pretilosti, srčanog i moždanog udara, dijabetesa i depresije. Također, uzrokuje promjene u vidu rasta mišićne mase i redukcije masnog tkiva. To su razlozi za trening s utezima. Ako smo za to vrijeme u kalorijskom suficitu – dobivati ćemo na masi. Ako smo u kalorijskom deficitu – gubiti ćemo na masi. Jednostavno je.
3. Dijeta XY će mi pomoći
Engleska riječ diet označavu jednostavno prehranu. Ne podrazumijeva određenu vrstu, tip i način prehrane. Kod nas se podrazumijeva da kada si na dijeti si gladan. Pogrešno. Naša prehrana se mora sastojati od ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vode i mikronutrijenata (vitamina i minerala). Sve ostalo je stvar izbora, preferencija i potreba. Ako jedemo previše nečega znači da smo u suficitu energije i da ćemo dobiti na masi, ako jedemo manje no što je potrebno, znači da ćemo gubiti masu. Jedite sve, jedite dovoljno, ne pretjerujte i uživajte u hrani. Ako ti određeni plan prehrane (popularno dijeta) brani da takneš kruh (a ti iznimno voliš kruh i slične namirnice) šanse za dugoročnu održivost su ne minimalne, nego ne postoje. „izgubio sam 14 kg“ na UN dijeti prije 11 godina, sad ću opet“. Poznato? Ovo podrazumijeva da ste tih 14 kg opet dobili nazad. Zašto? Jer nije dugoročno održivo.
4. Nisam dovoljno fit da krenem u teretanu
Vrlo često u razgovoru s potencijalnim klijentima čujem izreku da će krenuti trenirati čim izgube 5 kg i malo dođu u „formu“. Potpuno razumijem da neki ljudi percipiraju fitness centar kao mjesto gdje se „sposobna, fit populacija dolazi dokazivati“. Ukoliko se ikada nađete u situaciji da ste došli raditi na svome zdravlju i fizičkom izgledu, a netko vas osuđuje – na krivom ste mjestu. Vi ste ovdje s ciljem samopoboljšanja, kao i osoba do vas. Ako je netko fit, ne znači da nije nekada krenuo od nule. Generalno, teretane/fitness centri/studio za vježbanje što god, mjesta su gdje možete na siguran način unaprijediti svoj zdravstveni status, fizički izgled, samopouzdanje i kvalitetu života. Ako ne znate kako, netko tamo zna. Potražite pomoć stručnjaka. To nam je posao.
5. Treniram svaki dan a ništa se nije promijenilo
Ako imate za cilj određenu fizičku transformaciju, trenirate sustavno i često a ništa se ne mijenja, problem leži negdje drugdje. Nema treninga koji može anulirati loše životne navike. Trening, kvalitetna prehrana, dovoljno sna, dnevna aktivnost (nemojte zanemariti činjenicu da 3 treninga tjedno iznose samo 1.8% vašeg tjednog života), alkohol i stres su stvari koje morate imati pod kontrolom ukoliko očekujete neke promjene.
6. Ako ne boli nema smisla
Na engleskom „no pain no gain“ metoda je potpuna floskula. To ne znači da trening mora biti uvijek lagan i odrađen bez imalo muke, ali bol uzrokovana treniranjem nije pokazatelj kvalitete i napretka. Upala mišića pojava je koja se uglavnom očekuje u prvim tjednima nakon početka treniranja, neke velike promjene u načinu treninga tipa iznenadnog povećanja intenziteta, ili novog pokreta. To samo znači da smo malo iznenadili svoj lokomotorni sustav. Bol u trajanju od 2 do 3 dana je potpuno normalna, ako se produži na 5 ili 6 znači da smo pretjerali sa iznenađenjem. To nas ne čini jačima ni boljima. S vremenom, trening će prestati uzrokovati česte upale i bolove, ali ako pametno planiramo, ne znači da ne napredujemo.
7. Ako se ne istegnem – dobit ću upalu mišića
Iz nekog razloga uvrijeđeno je mišljenje kako istezanje nakon treninga smanjuje mogućnosti i intenzitet bolova uzrokovanim upalom mišića. Niti jedno jedino istraživanje ne potvrđuje ovu konstataciju. Ako želite unaprijediti svoju fleksibilnost ili se jednostavno osjećate bolje nakon istezanja, apsolutno podržavam, ali nemojte misliti da smanjujete mogućnost upale mišića. Upala se naime dešava kad dovoljno opteretimo muskulaturu pa se na mikro-razini događa kidanje mišićnih vlakana. Nikakvo istezanje niti opuštanje, andoli niti tajni napitci neće vas spasiti.
8. Trening je užasno naporan i težak proces
U početku, da. Spori smo, tromi, van „forme“, slabi i nepokretljivi. Svaki zadatak biti će iznimno težak, uzrokovati će spomenute upale mišića i generalno ćemo se osjećati neadekvatno. Ali to je tako samo u početku. Svatko od nas počinje od nule i svatko od nas mora se probiti do željene razine. Nakon nekog vremena stvari sjednu na svoje mjesto, bolovi i neugoda se smanje i vi postajete „imuni“ na to stanje. U istom trenutku vaše se tijelo adaptira i dobivate željene rezultate. Najteže je početi.
9. Ako želim smršaviti moram se usmjeriti na kardio trening
Kardio-respiratorni sustav (naše srce, krvne žile i dišni sustav) dokazano postaju bolji i otporniji uslijed treniranja. Zbog nekog krivo poimanja ljudske fiziologije, proširio se glas da mršavimo ako se bavimo kardio treningom (trčanje, plivanje, biciklizam i sl. na duge staze). Potrošena energija je potrošena energija. Nema razlike, joga, pilates, trening s utezima ili trčanje. Pitanje je samo što vama odgovara i što je realno dugoročno održivo. Ako ne volite trčati, imate u sebi možda mjesec dana. Što onda? Nađite svoj način. Nije bitno što je.
10. Ova ili ona vježba je opasna
Manje-više, sve vježbe koje ljudi izvode na treninzima proizlaze iz temeljnih obrazaca ljudskog kretanja. To znači da govorimo o pokretima koji su nam urođeni i prirodni. U njima nema ništa inherentno opasno ili loše. Nužno je poznavati metodiku poučavanja, tj, načine na koje se pokreti najsigurnije savladavaju, kako iz prilagoditi svojim individualnim anatomskim prilikama te kako ih progresivno unapređivati ne bi li izazvali željenu adaptaciju. Ponavljam, ukoliko ne znate sami kako, postoje ljudi koje se time bave. Potražite savjet stručnjaka.
Foto: Shutterstock
