Vodeći poznati čimbenici raka i dalje su isti; duhanski dim, pretjerana konzumacija alkohola i visok tjelesni indeks mase, potvrđuje nova opservacijska studija čiji su rezultati objavljeni u magazinu The Lancet.
Otkrilo se da je oko 4,45 milijuna smrtnih ishoda povezano s 34 rizična faktora koji se lako daju spriječiti. Zašto i dalje velik broj ljudi umire od posljedica raka i kako to zaustaviti? Novi podaci otkrivaju da je “tema” ista diljem svijeta, a autori studije uspjeli su donijeti zaključak o rizicima za razvoj raka u 204 zemlje, što je dosta impresivno, pojasnila je i prof. Ajay Maker, voditeljica odjela kirurške onkologije na Medicinskoj školi u San Franciscu.
Pregledavajući poveznicu između 23 vrste raka i 34 različita rizična faktora, koje su autori studije stavili u kategorije čimbenika okoliša, zanimanja i metabolizma. Uspjeli su doznati koja je poveznica s nastankom raka, a podaci poput godina ispitanika, spola, uzorka i mjesta stanovanja omogućili su im spoznaju koje su aktivnosti povezane s najvišim brojem smrti uzrokovane rakom. Usprkos kompleksnosti studije, mnogi se smrtni slučajevi i godine koje donose loše zdravstveno stanje mogu prevenirati odbacimo li rizična ponašanja; pušenje cigareta, uzimanje alkohola i posebno visoki indeks tjelesne mase.
Vrste raka koje se mogu spriječiti
Dolaziti u kontakt s bilo kojim od spomenutih faktora može voditi do razvoja različitih vrsta raka, otkriva studija. Na globalnoj razini, kod muškaraca i žena, najčešće se javljaju tumori dišnih putova, tumori bronhija i pluća. Visoko na listi su i rak debelog crijeva i rektalni karcinom, kao i karcinom jednjaka i želuca kod muškaraca, a tumor dojki i jajnika kod žena. Prema studiji, rak pluća samo je jedan od 18 tipova karcinoma koji su povezani s pušenjem. Stručnjaci ističu da je najvažnije stalno širiti ove poruke kako bi svatko osvijestio koji su rizični faktori, a upravo je to prava polazišna točka prevencije.
Sve više ljudi će preživjeti rak
Dobra je vijest koju otkrivaju rezultati studije Američke asocijacije za istraživanje raka činjenica da se smanjio broj smrti kao posljedica raka za 2,3 posto u svakoj godini od 2016. do 2019., a prenosi portal Health.com. Navode da danas više ljudi živi dulje i kvalitetnije nego prije, čak i nakon dijagnoze raka. Što konkretno otkriva studija? Prije svega da broj smrtnih slučajeva nije u porastu većinom i zbog smanjenja vanjskih faktora koji će doprinijeti razvoju raka, a dr. Wally Curran, stručnjak za onkološku radiologiju, navodi kako da se u Americi smanjio broj pušača cigareta i duhana, što bi mogao biti jedan od najvažnijih faktora prevencije. Drugi zdravstveni stručnjaci smatraju kako je došlo i do velikog napretka u liječenju (operativni zahvati, zračenje, lijekovi), ali u posljednje vrijeme posebno se ističe imunoterapija.
Od ostalih faktora koji doprinose padu broja smrtnih ishoda od raka prof. dr. Lisa Coussen, predsjednica Američkog udruženja za istraživanje raka, izdvaja apsolutni napredak u borbi protiv raka pluća, debelog crijeva, dojki i prostate; poboljšanje u testiranjima i veliki napredak u liječenju raka, što uključuje i melanom ili rak pluća koji su u prošlosti bili neizlječivi.
Imunoterapija – nova prilika
Kako je u ime Zaklade Zora pojasnio Mladen Merćep, imunolog iz Dječje bolnice Srebrnjak, imunoterapija je onkološkim pacijentima prilika za novi život, a za uvođenje četiri oblika stanične imunoterapije u Hrvatsku trebalo bi prikupiti 2,5 milijuna eura.
Stanična imunoterapija je složena, ali učinkovita metoda liječenja onkoloških pacijenata kod kojih je tumor metastazirao i drugi oblici liječenja više ne djeluju. Ideja je da u kliničku praksu uvedemo četiri oblika staničnih imunoterapija tumora. Limfocite T s kimeričkim receptorom (CAR-T), koji su već pokazali izvrsnu učinkovitost u liječenju određenih podskupina leukemija B stanica ili limfoma 1, zatim tumor-infiltrirajuće limfocite koji su visoko učinkoviti u liječenju metastatskog raka dojke 2, tumorska cjepiva koja produljuju život pacijenata s karcinomom prostate i pluća te onkolitičke viruse koji djeluju kod pacijenata s glioblastomom, istaknuo je.
Prim. mr. sc. Ljerka Eljuga, dr. med.specijalistica onkologije i radioterapije, ravnateljica Poliklinike “Eljuga”:
Dočekali smo i to: petu godinu zaredom smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj u padu!
“Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj u 2019. godini zabilježeno je 2999 žena s rakom dojke (stopa 143,2/100.000), a od te zloćudne bolesti umrle su u 2020. godini 722 žene (stopa 34,7/100.000). Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u RH kao i u većini zemalja u svijetu. Zbog starenja stanovništva možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena, čak više od 80% novooboljelih starije je od 50 godina. Posljednjih godina sve je više oboljelih žena i u mlađim dobnim skupinama tako da je zabilježen porast raka dojke čak za 2,9% u dobnoj skupini žena od 20 do 34 godine. Upravo stoga iznimno je važno da žene od najranije mladosti odlaze ne samo na ginekološki pregled s Papa testom nego i na preglede dojki. Ove rezultate smanjenja stope smrtnosti žena od raka dojke možemo najvećim dijelom pripisati uvođenju Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke mamografijom žena od 50 do 69 godina koji je u RH pokrenut odlukom Vlade 2006. godine. Ciljevi programa za rano otkrivanje raka dojke su dijagnoza bolesti u što ranijem stadiju, što će pridonijeti značajnom poboljšanju kvalitete života oboljelih te smanjenju stope smrtnosti, tj. mortaliteta. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program rak dojke otkriven je u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. Dobrobit programa probira potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja ih potiče i podržava kao jedan od najučinkovitijih alata u smanjenju smrtnosti od raka dojke. SZO procjenjuje da je kod dobro organiziranih programa probira očekivano smanjenje smrtnosti oko 20%, što je u RH nakon 10 godina provođenja programa i ostvareno.”
Posljedice pandemije i potresa: Imamo 10 posto manje novih dijagnoza raka, brojke nisu realne
Foto: Pixsell, Shutterstock
