Bol u donjem dijelu leđa jedan je od vodećih uzroka invaliditeta u svijetu, a broj oboljelih i dalje raste – ponajprije zbog sjedilačkog načina života i starenja populacije.
Suvremeni način života, obilježen dugotrajnim sjedenjem i smanjenom razinom kretanja, sve se češće odražava na zdravlje kralježnice, zglobova i mišića. Problem pritom nije samo u samom sjedenju, nego u činjenici da tijelo sve manje koristimo na način za koji je prirodno predviđeno -kroz kretanje, opterećenje i ravnotežu.
Bol u donjem dijelu leđa danas je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Procjenjuje se da je 2020. godine zahvaćala čak 619 milijuna ljudi diljem svijeta, a očekuje se da će do 2050. taj broj porasti na 843 milijuna. Riječ je o vodećem uzroku invaliditeta, ali i stanju kod kojeg većina pacijenata može imati značajnu korist od pravovremene rehabilitacije.
Križobolja se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a većina ljudi iskusi je barem jednom tijekom života. Učestalost raste s godinama, s vrhuncem između 50. i 55. godine, dok je općenito češća kod žena. U najvećem broju slučajeva riječ je o nespecifičnoj križobolji, koja čini oko 90 % svih dijagnoza.
Kada bol prestaje biti “ništa strašno”
Tegobe poput povremenih bolova u donjem dijelu leđa, ukočenosti vrata ili smanjene pokretljivosti često se razvijaju postupno. U početku ih mnogi ignoriraju – bol “prođe sama od sebe”, pa se ne doživljava kao signal za reakciju.
No upravo u toj fazi nastaje problem. Bol najčešće nije uzrok, nego posljedica dugotrajnog disbalansa u tijelu – slabije muskulature, nepravilne posture i smanjene funkcionalnosti lokomotornog sustava. Ako se ne reagira na vrijeme, povremene tegobe s vremenom prelaze u kronične.
Prevencija kao aktivan pristup zdravlju
Fizikalna medicina ima ključnu ulogu upravo u ranom prepoznavanju takvih promjena. Cilj nije samo ublažiti bol, nego djelovati na njezin uzrok – kroz pravovremenu procjenu stanja i individualno prilagođenu terapiju.
U praksi to znači da terapija ne počinje tek kada bol postane intenzivna, nego već u trenutku kada se pojave prvi znakovi smanjene funkcionalnosti – bilo da je riječ o ograničenju pokreta, osjećaju napetosti ili nepravilnom držanju.
Što zapravo uključuje fizikalna terapija
U Specijalnoj bolnici Arithera pristup se temelji na detaljnoj funkcionalnoj procjeni – analizi posture, pokretljivosti i načina na koji tijelo funkcionira u svakodnevnim aktivnostima. Na temelju toga izrađuje se individualni plan terapije koji može uključivati kineziterapiju, fizikalne procedure i edukaciju pacijenta.
Naglasak je na dugoročnom očuvanju funkcionalnosti, a ne samo na kratkoročnom uklanjanju simptoma. Terapija se prilagođava svakom pacijentu – njegovim navikama, radnom okruženju i općem zdravstvenom stanju.
Liječenje se provodi u suradnji multidisciplinarnog tima koji uključuje fizijatre, ortopede, kirurge i druge specijaliste, čime se osigurava cjelovit pristup problemu.
Zašto ne čekati
Jedna od najčešćih pogrešaka je čekanje da bol postane dovoljno jaka da “opravda” odlazak liječniku. No upravo tada je proces već uznapredovao, a terapija dugotrajnija.
Pravovremenom reakcijom moguće je spriječiti razvoj kroničnih stanja, smanjiti potrebu za invazivnijim metodama liječenja i dugoročno očuvati kvalitetu života.
Preglede je moguće obaviti u Zagrebu na lokaciji Petrova 128. Za više informacija i rezervaciju termina dostupan je telefonski kontakti: +385 1 444 0074.
Sadržaj je nastao u suradnji sa Specijalnom bolnicom Arithera.
