Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
Međutim to je i tvar koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Iz njega nastaju hormoni kao što su spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni nadbubrežne žlijezde (kortizol) te žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo.
“Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. No valja znati da ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti.”, pojasnila je dr. med. Jelena Muslim, spec. kardiologije, Poliklinike Perić Staničić.
Uzroci povišenog kolesterola
Uzroci povišenog kolesterola u krvi mogu biti brojni – primjerice konzumiranje previše hrane s visokim udjelom kolesterola, zasićenih masti i trans masti može povećati rizik od razvoja visokog kolesterola. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost također mogu povećati vaš rizik. Ostali čimbenici načina života koji mogu doprinijeti visokom kolesterolu su neaktivnost i pušenje.
Vaša genetika također može utjecati na moguć razvoj visokog kolesterola. Geni se prenose s roditelja na djecu. Određeni geni upućuju vašem tijelu kako da obrađuje kolesterol i masti. Ako vaši roditelji imaju visok kolesterol, možda ste i vi izloženi većem riziku da ga imate. Druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes i hipotireoza, također mogu povećati rizik od razvoja visokog kolesterola i povezanih komplikacija.
Učinkoviti načini za snižavanje kolesterola
Kardiolog, dr. Eric Stahl, navodi: “Tko god ima povišen kolesterol bi trebao raditi na tome da ga snizi kroz tjelovježbu, povećanu fizičku aktivnost i gubitak kilograma. Mediteranska dijeta je dobar izbor. Američka asocijacija za srce savjetuje najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti u tjednu, ili najmanje 75 minuta intenzivne aktivnosti u tjednu, poput aerobnih vježbi. Kada ove mjere nisu dovoljne, potrebno je provoditi kontrolu lijekovima koje će prepisati liječnik”.
Nutricionistica Trista Best, pojašnjava: “Kolesterol se prirodno javlja u organizmu i kao takav je neophodan i za regulaciju hormona i ostale zadatke. Ipak previše kolesterola koji se nalazi u tijelu može biti opasno i može osobu staviti u rizičnu skupinu od razvoja kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.” Liječnici kažu kako se otkriva sve više podataka o tome što utječe na povišen kolesterol u organizmu, od genetike do stila života. Jasnije kako je upravo genetika važan faktor, ali postoje i neke navike koje mogu voditi do povišenog kolesterola, pa su tako zaslađena pića jedan od napitaka koji će doprinijeti povišenom kolesterolu. Jedna je studija pokazala kako osobe koje su konzumirale ovakve napitke imaju višu razinu kolesterola od onih koji ih nisu pilu.
Ovaj tip zaraznog osipa može povećati rizik od infartka i bolesti srca za čak 30 posto
Na sreću postoje stvari kojima možete sniziti kolesterol, a u pitanju su promjene i prehrambenih navika. Životne navike poput pušenja cigarete ili ispijanja alkohola te fizičke neaktivnosti mogu biti jak okidač.
Prehrana bogata vlaknima će pomoći boljoj cirkulaciji, a tu su i namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama koje će utjecati na više razine dobrog kolesterola.
A. A.
Foto: Shutterstock
