Nova terapija smanjila je upalu mozga i poboljšala pamćenje u pokusima na životinjama, a stručnjaci vjeruju da bi jednog dana mogla pomoći i u prevenciji demencije kod ljudi.
Znanstvenici su razvili inovativan sprej za nos koji smanjuje upalu mozga i obnavlja izgubljene funkcije pamćenja kod starijih miševa. Iako je istraživanje još u ranoj fazi, istraživački tim sa Sveučilišta Texas A&M smatra da bi sličan pristup u budućnosti mogao imati značajan potencijal i u liječenju ljudi.
Sprej je, piše ScienceAlert, usmjeren na proces koji znanstvenici nazivaju „neuroinflammaging“ – kroničnu, niskointenzivnu upalu u mozgu koja se razvija s godinama. Takva upala povezuje se s padom kognitivnih sposobnosti, ali i s neurološkim bolestima poput Alzheimerove bolesti. Istraživači taj proces uspoređuju s dijelovima motora koji stalno rade pod visokim opterećenjem i s vremenom se troše.
Kako djeluje novi sprej
U pokusima na životinjama, sprej je ciljao upravo ta „žarišta“ upale s pomoću milijuna mikroskopskih bioloških čestica poznatih kao izvanstanične vezikule (EV). Te čestice sadrže proteine i genetske upute, a proizvedene su iz ljudskih matičnih stanica.
U istraživanju su sudjelovali miševi stari 18 mjeseci, što se u znanstvenim studijama smatra starijom odraslom dobi i približno odgovara ljudima u kasnim pedesetima i šezdesetima.
Životinje su primile dvije doze spreja kroz nos, u razmaku od dva tjedna. Takav način primjene omogućuje da aktivne tvari brže i izravnije dođu do mozga bez invazivnih zahvata, a istraživači navode da su se čestice brzo apsorbirale.
– Kako razvijamo i širimo ovu terapiju, jednostavan sprej za nos s dvije doze mogao bi jednog dana zamijeniti invazivne, rizične postupke ili možda čak mjesece uzimanja lijekova. Terapija je univerzalna. Ishodi liječenja bili su dosljedni i slični kod oba spola – istaknuo je neuroznanstvenik Ashok Shetty, jedan od voditelja istraživanja.
Bolji rezultati pamćenja i učenja
Nakon terapije, miševi koji su primili sprej pokazali su značajno bolje rezultate u testovima prepoznavanja objekata i prostornog pamćenja u usporedbi s kontrolnom skupinom. Biokemijske analize mozga, posebno područja hipokampusa koje je ključno za pamćenje i učenje, potvrdile su smanjenje upale.
Znanstvenici su se posebno usredotočili na mikrogliju – imunološke stanice mozga koje imaju važnu ulogu u obrani živčanog sustava, ali kod starenja mogu postati pretjerano aktivne i potaknuti upalne procese.
Ključna uloga mikroRNA i mitohondrija
Unutar izvanstaničnih vezikula nalaze se mikroRNA, vrlo mali dijelovi genetskog materijala koji reguliraju aktivnost gena. Kada se oslobode u mozgu, one pomažu „smiriti“ signale koji potiču kroničnu upalu povezanu sa starenjem.
Kod starijih miševa to je dovelo do normalizacije rada mikroglije, ali i poboljšanja funkcije mitohondrija – staničnih „energetskih centara“. Smanjenje oksidativnog stresa i ponovno aktiviranje mitohondrija pomoglo je neuronima da učinkovitije funkcioniraju.
– MikroRNA djeluju kao glavni regulatori. Pomažu u moduliranju i reguliranju mnogih gena i signalnih putova u mozgu. Smanjenjem oksidativnog stresa i ponovnim aktiviranjem mitohondrija u mozgu vraćamo neuronima njihovu iskru – objašnjava neuroznanstvenica Madhu Leelavathi Narayana.
Potencijal za liječenje demencije i drugih bolesti mozga
Procjenjuje se da bi broj novih slučajeva demencije samo u SAD-u mogao dosegnuti milijun godišnje do 2060. godine, što je dvostruko više nego danas. Upravo zato znanstvenici traže nove načine za smanjenje upale u mozgu povezane sa starenjem.
Slične terapije temeljene na izvanstaničnim vezikulama u drugim su istraživanjima pokazale potencijal i u oporavku nakon moždanog udara ili ozljede mozga.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da su potrebna klinička ispitivanja na ljudima kako bi se utvrdilo može li ova terapija liječiti stanja poput blagog kognitivnog oštećenja ili usporiti razvoj demencije. Unatoč tome, dosadašnji rezultati smatraju se vrlo obećavajućima.
Cilj: zdravije starenje mozga
Rezultati ovog istraživanja uklapaju se u sve veći broj znanstvenih radova koji se bave pitanjem kako stariti zdravije i zadržati mentalne sposobnosti što dulje.
– Bolesti mozga povezane sa starenjem, poput demencije, veliki su zdravstveni problem diljem svijeta. Naš je cilj uspješno starenje mozga – zadržati ljude aktivnima, mentalno budnima i društveno uključenima. Ne samo živjeti dulje, nego živjeti pametnije i zdravije – zaključuje neuroznastvenik Ashok Shetty. Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Extracellular Vesicles.
(Ordinacija.hr)
