Oko tri milijuna ljudi u svijetu pati od upalnih bolesti crijeva, čiji je uzrok i dalje nepoznanica.
Bolovi, grčevi u trbuhu, proljev i umor samo su neki od simptoma koji će se javiti kod osoba oboljelih od Crohnove bolesti, a kod nekih se pacijenta tegobe neće ni javiti i bolest će se otkriti samo detekcijom komplikacija kao što su slabokrvnost ili pak neredoviti menstrualni ciklusi kod žena. Crohnova bolest (CB) spada u skupinu upalnih bolesti crijeva (eng. Inflammatory Bowel Disease – IBD).
“Saznati da bolujete od upalnih bolesti crijeva u osnovi je teško i stresno. Nema sumnje da je živjeti s ovom bolešću izazovno, jer su bolesnici primorani napraviti određene prilagodbe. Današnji pristup je reducirati činjenicu da bolest mijenja život, uz nastavak normalnog života u razvijenoj mreži osoba koje su podrška. Pritom svakako treba slijediti upute svog liječnika o redovitom uzimanju lijekova, čak i kada se bolesnici osjećaju dobro”, navodi sugovornik prim. dr. sc. Vedran Tomašić, dr. med., spec. interne medicine i uže specijalnosti iz gastroenterologije u Klinici za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestara milosrdnica i ističe kako dugotrajno aktivna i neliječena CB može dovesti do razvoja komplikacija bolesti kao što su nastanak fistula (abnormalni “kanal” koji povezuje crijevo s kožom, drugom crijevnom vijugom, vaginom, mokraćnim mjehurom), koje se najčešće javljaju u perianalnoj regiji. Mogućnost pojave striktura (upalno ili ožiljno suženje probavne cijevi), apscesa (nakupina tekućine izvan crijeva koja sadrži tekućinu, bakterije, gnoj), inkontinencije crijeva, anemije i toksičnog megakolona.
Što moramo znati o nasljednost Crohnove bolesti?
Ne zna se što uzrokuje CB. Unatrag 50-ak godina raste broj ljudi s postavljenom dijagnozom iz skupine IBD-a; primjerice od 2006. do 2016. ukupan broj bolesnika s IBD-om porastao je 33,8% u Velikoj Britaniji. Prevalencija bolest u državama kao što su SAD, Kanada, UK, europske države i Australija kreće se oko 0,3 – 0,8/100.000 stanovnika. Procjenjuje se da u EU od bolesti iz skupine IBD-a boluje oko tri milijuna bolesnika. Nažalost, točne podatke za Hrvatsku nemamo, no procjenjuje se da u Hrvatskoj od IBD-a boluje od 8000 do 16.000 bolesnika; ugrubo, polovica tih bolesnika ima CB. Bolest se najčešće javlja u dobi od 20 do 50 godina, kod oba spola. CB se češće javlja u urbanim sredinama razvijenih zemalja sjeverne polutke, u kojima se konzumira zapadnjačka prehrana i kod kroničnih pušača. Postoji jasna nasljedna sklonost, odnosno obiteljska pojavnost CB-a. Smatra se da se bolest javlja u genetički predodređenim individuama izloženima zasad nepoznatim vanjskim čimbenicima. U fokusu istraživanja je neravnoteža (disbioza) crijevne mikrobiote u IBD bolesnika.
Kako do dijagnoze, koji će simptomi otkriti da je potrebno potražiti savjet liječnika?
Dijagnoza CB-a postavlja se u bolesnika sa simptomima i znakovima koji upućuju na IBD, a koristi se kombinacija krvnih nalaza (prisutnost upale, anemije, protutijela, nutritivne/vitaminske deficijencije), testiranja stolice (isključivanje infekcije i prisutnost upale), kolonoskopije (endoskopski pregled završnog dijela tankog i cijelog debelog crijeva), ezofagogastroduodenoskopije (endoskopski pregled jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva), endoskopije tankog crijeva videokapsulom, ultrazvuka abdomena, ultrazvuka crijeva (intestinalni ultrazvuk) i MR/CT enterografije te MR zdjelice (slikovna vizualizacija probavne cijevi za procjenu aktivnosti upale, proširenosti bolesti i detekciju eventualnih komplikacija).
Vodene kozice iznimno su opasne u trudnoći – virus napada živčani sustav ploda
Osnovni ciljevi liječenja CB-a su postizanje remisije bolesti i njezino dugoročno održavanje.
Koje lijekove koristiti?
Remisija bolesti odnosi se primarno na nestanak simptoma (bolova, proljeva, krvarenja), zatim na normalizaciju laboratorijskih nalaza, normalizaciju endoskopskog nalaza (najčešće kolonoskopskog) te u budućnosti i duboke remisije koja uključuje normalizaciju histološkog (PHD) nalaza sluznice crijeva i normalizaciju nalaza slikovnih pretraga (MR, CT, intestinalni ultrazvuk). Postizanje i održavanje remisije CB-a znači manju vjerojatnost nastanka komplikacija bolesti kao što je razvoj fistula, apscesa i stenoza u Crohnovoj bolesti te posljedičnog operativnog liječenja. Remisija CB-a može biti trajna, kod nekih bolesnika nažalost nije ju moguće postići, a najčešće bolesnici imaju faze remisije prekinute fazama pogoršanja (relapsa) bolesti”, pojašnjava liječnik te dodaje kako se u liječenju CB-a koristi više skupina lijekova: glukokortikoidi (prednizon, metilprednizolon, budezonid), imunomodulatori (azatioprin, metotreksat) i biološka terapija. Kortikosteroidi se koriste u liječenju CB-a u fazama pogoršanja bolesti te nisu terapija održavanja remisije zbog ozbiljnih nuspojava. Uglavnom se koriste kod srednje teške i teške bolesti, zbog jakog (sustavnog) protuupalnog učinka. Imaju vrlo brzi početak djelovanja. Osim standardne terapije sustavnim steroidima, danas postoje steroidi koji se oslobađaju i djeluju lokalno u samom crijevu te nemaju većih sustavnih učinaka. Tijekom korištenja steroida potrebno je povremeno kontrolirati krvni tlak i vrijednosti glukoze u krvi.
Imunomodulatori suprimiraju imunosni sustav i tako djeluju na aktivnost CB-a. Osim u monoterapiji CB-a koriste se i kao kombinacijska terapija s biološkom terapijom radi smanjivanja njihove imunogenosti i razvoja protutijela na biološku terapiju.
Koliko je učinkovita biološka terapija?
Biološka terapija (lijekovi ljudskog ili životinjskog podrijetla) dovela je do velikog napretka u liječenju CB-a.
Radi se o lijekovima koji na vrlo specifične načine reguliraju upalni odgovor u crijevu, ali i izvan njega kod izvancrijevnih manifestacija bolesti. Biološku terapiju u širem smislu dijelimo na konvencionalnu biološku terapiju, u koju ubrajamo TNF inhibitore (adalimumab, infliksimab) i modernu biološku terapiju, u koju ubrajamo antiintegrinski lijek vedolizumab i antiinterleukinski lijek ustekinumab. Osim visoke učinkovitosti i različitih mehanizama djelovanja, postoje i razni načini aplikacije bioloških lijekova, kao što su intravenski ili supkutani, što olakšava liječenje pojedinih skupina bolesnika. Kod biološke terapije treba paziti na imunogenost, odnosno prevenirati njezin nastanak po potrebi kombinacijom lijekova (primarno anti TNF-a) s imunomodulatorima te o specifičnim sigurnosnim profilima svakoga lijeka.
Danas su dostupni biosimilari (paralele originalnih bioloških lijekova), koji su po svojstvima identični originalnim lijekovima, a jeftiniji su, što je terapiju učinilo znatno dostupnijom većem broju bolesnika.
Kada je poterebno kirurško liječenje?
Gotovo 70 posto bolesnika s CB-om tijekom života bit će liječeno i kirurškim metodama. Kirurško liječenje koristi se kada se CB ne uspijeva kontrolirati lijekovima ili kod razvoja komplikacija kao što su stenoze, apscesi, fistule ili malignitet. Kod CB-a rade se operacije reparacije crijeva, drenaže apscesa, operacije fistula, a izbjegava odstranjivanje (resekcija) crijeva, osim onog dijela koji je nužan. Pritom se crijevo spaja jednim krajem na drugi, a taj spoj nazivamo anastomozom. Formiranje stome (privremene ili trajne) također je oblik kirurškog liječenja CB-a. Stoma može biti umjetno kreiran otvor tankoga crijeva na koži, ileostoma, ili debeloga crijeva, kolostoma. Privremena stoma postavlja se kao zaštita kod velikih operativnih zahvata s anastomozama crijeva, ili kada je prisutna jaka upala, te se tako crijevo iza stome štiti od prolaska stolice i smanjuje mogućnost popuštanja (dehiscencije) anastomoza i razvoja infektivnih komplikacija operacije. Privremena stoma može se zatvoriti za nekoliko mjeseci nakon što se smiri upala i bolesnik oporavi od operativnoga zahvata.
Upalne bolesti crijeva sigurno utječu na svakodnevicu, kako si pacijenti mogu pomoći?
Upalne bolesti crijeva utječu na gotovo svaki aspekt života osobe. Bolesnici s CB-om često imaju pitanja o povezanosti između stresa i pojave, aktivnosti ili pogoršanja bolesti. Iako se pogoršanja bolesti ponekad povezuju ili poklapaju sa stresnim životnim događajima ili razdobljima, nema dokaza da stres uzrokuje IBD. Mnogo je vjerojatnije je da se emocionalni stres kod ljudi javlja kao reakcija na simptome same bolesti te invaliditet koji bolest nosi. Pritom je od velike važnosti emocionalna podrška i razumijevanje obitelji i životnih partnera. Iako formalna psihoterapija obično nije potrebna, ljudima može pomoći razgovor s terapeutom koji ima znanja o IBD-u ili općenito o kroničnim bolestima, kao i druženje u okviru lokalnih grupa za pomoć pacijentima i njihovim obiteljima, kao što je u Hrvatskoj HUCUK. Aktivni CB može imati velik utjecaj na svakodnevne aktivnosti (obrazovanje, sport, putovanja), kvalitetu života, obiteljske, seksualne, prijateljske i poslovne odnose. Bitno je osvijestiti kako u svemu tome bolesnici nisu sami te da zatraže pomoć.
Za pacijente s CB-om važno je da nastave raditi na unapređenju općeg zdravlja. Usporedo s liječenjem CB-a i kontrolama kod gastroenterologa, treba održavati redovitu fizičku aktivnost i ne pušiti.
Postoji li jedinstven plan prehrane?
Većina stručnjaka slaže se da prehrana bogata voćem i povrćem, omega-3 masnim kiselinama i s niskim udjelom omega-6 masnih kiselina smanjuje rizik za razvoj Crohnove bolesti. Istovremeno prehrana ima važnu ulogu kao potporna terapija i kod pedijatrijskih i kod odraslih bolesnika. U fazi aktivne bolesti bolesnici su izloženi većem riziku nedovoljnog unosa energije i proteina, što dovodi do mršavljenja i gubitka mišićne mase. U organizmu nekih oboljelih od CB-a može postojati deficit određenih vitamina, minerala i elemenata u tragovima kao što su željezo, vitamin B-12, folna kiselina, vitamin C, vitamin D, kalcij, cink i magnezij. Treba se zato hraniti raznoliko te jesti namirnice iz svih skupina.
Nakon što se bolest razvije, posvećivanje veće pozornosti prehrani može pomoći bolesnicima smanjiti simptome, nadoknaditi izgubljene hranjive tvari i promicati iscjeljivanje. Vođenje dnevnika prehrane može biti od velike pomoći te omogućuje povezivanje pojedinih namirnica sa simptomima koji mogu uslijediti. Ako određena hrana uzrokuje probavne smetnje, savjetuje ju se izbjeći. Ne postoji jedinstvena dijeta ili plan prehrane koji će pomoći svakome s CB-om. Prehrana kao i terapija trebaju biti individualizirani.
Postoje mnogi planovi prehrane koji su isprobani i pomažu u liječenju upalnih bolesti crijeva, što uključuje low FODMAP dijetu i mediteransku verziju LCHF prehrane, za što je dobro potražiti konzultacije s dijetetičarom.
Kako bolest kontrolirati?
Najbolji način za kontrolu upalne bolesti crijeva je redovito uzimanje lijekova koje je propisao ordinirajući liječnik ili drugi zdravstveni djelatnik. Treba biti svjestan da lijekovi ne moraju djelovati odmah te da će ponekad biti potrebno i više tjedana do potpunog smirivanja bolesti, a nažalost kod manjeg broja bolesnika ona ostati trajno, više ili manje, aktivna.
A. A.
Foto: Shutterstock
