Rad noću remeti ritam budnosti i spavanja, što na kraju dovodi do poremećaja kognitivnih funkcija, a šteti i radu srca
Smjenski rad i noćne smjene možda ne možete tako lako promijeniti, ali ostavljati li svojevoljno posao za sitne noćne sate – razmislite opet. Rad noću može dovesti do gubitka pamćenja kod sredovječnih i starijih jer oni koji rade do kasno imaju 79% višu stopu kognitivnih oštećenja, otkriva studija. Prethodno je istraživanje pokazalo da smjenski rad, točnije bilo koji izvan tradicionalnog radnog vremena od 9 do 17 sati, može imati značajne zdravstvene učinke, piše Daily Mail.
Analizirali su podatke o 47.811 odraslih osoba koji su uključivali podatke o zaposlenju, radnom rasporedu i rezultate testova kognitivnih funkcija. Jedan od pet sudionika izjavio je da je u svojoj karijeri bio izložen nekoj vrsti smjenskog rada.
Radite prekovremeno? Ta navika povećava rizik od prerane smrti, a rad od kuće pridonosi ovom trendu
Oni koji su radili u noćnim smjenama na svom trenutnom poslu imali su 79 posto višu stopu kognitivnog oštećenja u usporedbi s onima koji su radili samo danju. A oni koji su prethodno radili noćne smjene imali su 53 posto više stope.
Smjenski rad nam šteti?
Autori kažu da bi za to mogao biti kriv poremećaj cirkadijalnog ritma (biološki ritam spavanja i budnosti).
Otkrića ukazuju na potencijalnu vezu između izloženosti radu u smjenama i oštećenja kognitivnih funkcija. Nagađamo da bi razorni cirkadijalni podražaji mogli igrati ulogu u neurodegeneraciji koja pridonosi kognitivnom oštećenju, rekli su istraživači sa kanadskog sveučilišta York.
Russell Foster, profesor cirkadijalne neuroznanosti na Sveučilištu u Oxfordu, rekao je kako je važan zaključak da rad u noćnim smjenama povećava rizik od kognitivnog oštećenja.
Takvi se nalazi slažu i s laboratorijskim i s terenskim studijama, na primjer, na pilotima zrakoplova na dugim relacijama. Pokazalo se da su poremećaji spavanja i cirkadijalnog ritma povezani s lošijim zdravstvenim ishodima, uključujući oslabljene emocionalne i kognitivne reakcije, rekao je prof. Foster.
Ranija istraživanja otkrila su da je rad u noćnoj smjeni također ‘značajno povezan’ s nepravilnim i brzim otkucajima srca. Studija na 283.000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu sugerira da su žene i oni koji nisu dovoljno fizički aktivni izloženi najvećem riziku od fibrilacije atrija. Rad u noćnim smjenama također je povezan s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca.
Oni koji rade noćne smjene u većem su riziku za razvoj depresije
Cirkadijalni ritam je važan
Osim općepoznatog biološkog sata, još jedan ‘sat’ u tijelu utječe na svaki aspekt vašeg zdravlja i uma. Primarna funkcija cirkadijalnog sata je regulacija ciklusa budnosti/spavanja. Zamislite ga kao svoju unutarnju budilicu na solarni pogon bez dosadnog zujanja ili zaglušujuće buke.
Kad sunce izađe i obasja vašu spavaću sobu ono pokreće oslobađanje serotonina iz hipofize u vašem mozgu. Često nazivan hormonom sreće, serotonin igra vitalnu ulogu u nizu važnih tjelesnih funkcija. Utječe na sve, od raspoloženja, razine energije, probave do zdravlja srca.
Sustav cirkadijalnog ritma je kontrolni centar za većinu hormona u tijelu. Ove prirodne kemikalije utječu na to hoćete li se osjećati sretno ili tužno. Pomažu vašem umu i tijelu da ostanu budni i usredotočeni. Oni čak igraju ulogu u kontroli vaše tjelesne temperature i drugih vitalnih funkcija potrebnih za zdrav život.
Rad u noćnoj smjeni remeti ovaj prirodni ritam. Vaše tijelo i um su u suprotnosti s ovim preokretom vremena provedenog u budnom i snu. Istraživanja su pokazala da bez obzira na to koliko spavate tijekom dana, tijelo uvijek želi slijediti urođeni raspored cirkadijalnog sata.
