Izloženost majke okolišu može utjecati na kratkoročno i dugoročno zdravlje potomstva, potencijalno povećavajući rizik od razvoja nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
Na razvoj ljudskog mozga, koji počinje od drugog do trećeg tjedna trudnoće i nastavlja se kroz djetinjstvo, utječe kombinacija genetskih, epigenetskih i čimbenika iz okoliša.
Ključne razvojne prekretnice događaju se tijekom specifičnih gestacijskih razdoblja, poput stanične migracije u neokorteksu i opsežne neurogeneze između osmog i osamnaestog tjedna.
Izloženost majke okolišu tijekom prenatalnog i antenatalnog razdoblja može utjecati na intrauterini razvoj i kratkoročno i dugoročno zdravlje potomstva, potencijalno povećavajući rizik od razvoja nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
Ova izloženost može epigenetski modificirati fenotipove placente i fetusa, utječući na strukturu organa, metabolizam i fiziologiju. Međutim, razumijevanje preciznih molekularnih mehanizama koji povezuju vanjske čimbenike s neurorazvojnim promjenama ostaje izazov.
U istraživanju su u obzir uzeti učinci različitih majčinih izloženosti okolišu, uključujući prehranu, način života, stres i zagađenje, na razvoj mozga fetusa i ishode povezane s neonatalnim neurorazvojem.
Izloženost majke okolišu
Prehrana majke igra ključnu ulogu u neurorazvoju fetusa, s dokazima koji upućuju na to da i nedovoljni i nezdravi obrasci prehrane tijekom trudnoće mogu utjecati na razvoj mozga fetusa.
Na primjer, mediteranska prehrana, koju karakterizira hrana bogata hranjivim tvarima, povezana je s pozitivnim neurorazvojnim ishodima kod potomaka.
Međutim, nedostatak mikronutrijenata kao što su DHA, folat i jod te pretjerani unos makronutrijenata povezani su sa štetnim učincima na neurorazvoj.
Pretilost majke i prehrana s visokim udjelom masti također su štetni, a životinjski modeli i epidemiološke studije sugeriraju povezanost s kognitivnim deficitima, poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), autizmom i psihozama kod potomaka.
Trudnoća u vrijeme liječenja raka dojke
Uz to, majčina depresija, tjeskoba i stres mogu dovesti do poremećenog neurorazvoja fetusa, što potencijalno može rezultirati promijenjenom strukturom i funkcijom mozga.
Pušenje i konzumacija alkohola tijekom trudnoće imaju dokazane štetne učinke na fetalni neurorazvoj, uključujući povećani rizik od ADHD-a, autizma, shizofrenije i problema u ponašanju.
Izloženost onečišćenju zraka, uglavnom česticama i policikličkim aromatskim ugljikovodicima, povezuje se s neurorazvojnim poremećajima u potomaka, s oksidativnim stresom i upalnim odgovorima koji su uključeni kao temeljni mehanizmi.
H. A.