Rezultati nove studije pokazuju da učinci tjelesne aktivnosti na stres mogu zaštititi od kardiovaskularnih bolesti (KVB).
Istraživači su otkrili da postoji obrnuti odnos između tjelesne aktivnosti i moždane aktivnosti povezane sa stresom: više razine tjelovježbe rezultirale su nižim razinama moždane aktivnosti povezane sa stresom. Ljudi s moždanim stanjima povezanim sa stresom poput depresije vidjeli su mnogo veću korist od tjelesne aktivnosti.
Prema dr. Ahmedu Tawakolu, dr. med., jednom od istraživača i kardiologu u Istraživačkom centru za kardiovaskularne slike u Općoj bolnici Massachusetts, tjelovježba je bila otprilike dvostruko učinkovitija u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti među onima s depresijom.
Koliko je bolest srca česta kod osoba s depresijom?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, a procjenjuje se da je 2019. od njih umrlo 17,9 milijuna ljudi; 85% tih smrti bilo je od moždanog ili srčanog udara. A više od 75% tih smrti bilo je u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Prema WHO-u, depresija pogađa oko 280 milijuna ljudi diljem svijeta. Ne iznenađuje da depresija može dovesti do KVB kao rezultat mnogih povezanih ponašanja, poput nezdravog odnosa s alkoholom, šećerom ili prerađenom hranom.
Ovo je 12 najboljih joga poza za jačanje kostiju i borbu protiv osteoporoze
Kardiolog Cheng-Han Chen rekao je za Medical News Today da je odnos između KVB i depresije simbiotski i da postoji niz drugih stanja povezanih sa stresom koja mogu biti svojevrsno pogodno tlo za KVB.
Postoji bliska veza između depresije i kardiovaskularnih bolesti, veza koja je obostrana. Otprilike četvrtina ljudi s kardiovaskularnim bolestima iskusi depresiju, a mnogi ljudi s depresijom razviju srčanu bolest. Osim depresije, drugi poremećaji mentalnog zdravlja povezani s kardiovaskularnim bolestima uključuju anksioznost i PTSP. Osobe s depresijom mogu imati povišeni krvni tlak i fiziološki stres koji su čimbenici rizika za srčane bolesti. Osim toga, oni mogu biti skloniji usvojiti promjene načina života, kao što su pušenje i tjelesna neaktivnost, što može dodatno povećati njihov rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, rekao je Chen.
Psihijatar dr. David Merrill smatra da su stres može dovesti do niza problema drugdje u tijelu, od kojih su mnogi povezani s depresijom te naglašava dvosmjernu vezu između depresije i bolesti srca.
Odnos je dvosmjeran, s depresijom koja dovodi do viših stopa KVB. Anksioznost na sličan način rezultira višim otkucajima srca i krvnim tlakom, zajedno s povišenjem kortizola, što sve povećava rizik od KVB. I depresija i anksioznost dovode do nezdravih proupalnih ponašanja poput pušenja i sjedilačkog načina života. Nasuprot tome, vježbanje je protuupalno, što je kardioprotektivno, rekao je.
H. A.
