Štitnjača, malena endokrina žlijezda izgleda poput leptira, a smještena je u prednjem dijelu vrata te igra važnu ulogu u regulaciji metabolizma. Pomaže regulirati mnoge tjelesne funkcije stalnim otpuštanjem postojane količine hormona u krvotok.
Iako je riječ o vrlo važnom organu koji igra ključnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja, štitnjača je često zanemarena sve dok se ne pojave vidljivi simptomi koji su najčešće raznoliki te se preklapaju s nekim smetnjama i simptomima drugih bolesti. Često se očituju na različitim dijelovima i funkcijama tijela – kosi, koži, noktima, disanju, radu srca i crijeva, debljini, mršavljenju – sve su to segmenti koje može, a i ne treba kontrolirati štitnjača.
Simptomi mogu varirati pa ih možemo podijeliti u dvije grupe: oni koji su povezani s pojačanim radnom štitnjače (hipertireoza) i oni koji su vezani uz usporen rad štitnjače (hipertireoza). Pretpostavlja se da u svijetu gotovo 250 milijuna ljudi boluje od raznih bolesti štitne žlijezde, a učestalost tih bolesti proteklih godina raste. Redoviti pregledi i prevencija važni su za rano prepoznavanje bolesti, ali ključno je razbiti mitove koji se povezuju s ovom žlijezdom.
“Ako nema simptoma, štitnjača je u redu”
Ovo je rečenica koju čuju brojni doktori i specijalisti, no istina je nešto drugačija – problemi štitnjače mogu se pojaviti čak i ako ne postoje vidljivi simptomi. Naime, brojne bolesti štitnjače, poput Hashimotovog ili Gravesovog oboljenja, mogu napredovati bez primjetnih simptoma u početnim fazama stoga su redoviti pregledi ključni kako bi se prepoznala bolest.
“Od bolesti štitnjače obolijevaju samo žene”
Jedna od čestih zabluda je da od bolesti štitnjače obolijevaju samo žene, ali one mogu pogoditi bilo koga – muškarce, žene, dojenčad, tinejdžere i starije osobe, a podaci pokazuju da svaka treća žena i svaki šesti muškarac pate od nekog oblika poremećaja. No dobra vijest je da se gotovo svi oblici bolesti štitnjače vrlo uspješno liječe, što je potvrdila i prim. dr. Sunčica Andreja Rogan, spec. endokrinolog Poliklinike Medikol u razgovoru za dm-ov podcast “Moja štitnjača”.
Svjedoci smo da su žene češći pacijenti. Postoje četiri trenutka u životu žene kada je hormonalni utjecaj intenzivan – to je razvoj i pubertet, fertilna dob, perimenopauza te potom menopauza – to su razdoblja kada su svi hormoni u ženskom organizmu pobuđeni pa tako i štitnjača stoga ju je važno pratiti kako bi se uočila moguća odstupanja – ističe dr. Sunčica Rogan.
S dijagnozom se prije 18 godina suočila Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, koja sada živi potpuno normalnim životom, no prva reakcija bila je strah i uplašenost od onoga što slijedi nakon dijagnoze.
– Prije 18 godina bila sam uplašena žena koja je mislila da će njezina djeca ostati sama, stoga mogu reći jedno veliko hvala svim liječnicima koji su mi bili podrška – govori Verica. A koliko je važan razgovor s liječnikom, naglasio je i prof. dr. sc. Krešimir Gršić.
– Imamo sjajne endokrinologe i specijaliste nuklearne medicine, kao i udruge koje direktno prenose svoje iskustvo, što je zlata vrijedno, nešto što ne može prenijeti nijedan liječnik. Važno je pacijenta ili pacijenticu pripremiti na to kakav će im život biti nakon operacije, a koji nakon operacije papilarnih i folikularnih karcinoma štitnjače može biti kvalitetan. Ako timski dobro odradimo posao, zaista imamo odlične rezultate.
“Svaka kvržica ili čvor u štitnjači znače tumor”
Većina čvorova na štitnjači su benigni. Tek manji postotak čvorova može biti kancerogen, njih oko pet posto, ipak, važno je redovito ih pratiti te, ako se primijeti promjena, savjetovati se s liječničkom oko daljnje obrade. Endokrinolog može savjetovati ultrazvučni pregled čvorova štitnjače i, prema potrebi, biopsiju određenog čvora.
“Štitnjača utječe samo na tjelesnu težinu”
Štitnjača kontrolira metabolizam, ali njeni poremećaji mogu imati utjecaj na cijelo tijelo i različite sustave. Iako štitnjača igra važnu ulogu u metabolizmu tijela, postoji mnogo čimbenika koji utječu na kontrolu tjelesne težine pa tako određena stanja štitnjače mogu doprinijeti slabijem debljanju ili mršavljenju, ali na promjenu težine utječe i mnogo drugih čimbenika, poput hrane koju konzumirate te koliko vježbate i spavate.
“Rak štitnjače nije izlječiv”
Većina karcinoma štitnjače lako se izliječi operacijom štitnjače i liječenjem. Važno je naglasiti da osobe, koje su oboljele od karcinoma štitnjače, zapravo ne trebaju imati nikakve simptome ako čvor u štitnjači nije dovoljno velik da se može uočiti ili napipati (što je češće kod ženskih vratova koji su obično tanji, dok kod muških vratova, koji su jači i mišićaviji, to nije slučaj).
– Godišnje operiramo 4000 bolesnika, no svaka osoba je slučaj za sebe. Ono što je važno naglasiti jest da pored štitnjače prolazi jedan živac, odnosno povratni živac koji pokreće glasnice. Velike su šanse da se taj živac tijekom operacije ošteti stoga je važno da pored postojećih stručnjaka postoje i stručnjaci poput logopeda i fonijatra. Druga nuspojava je slabljenje žljezdica s kalcijem, no takve su pojave rijetke – govori prof. dr. sc. Krešimir Gršić pa dodaje:
– Zanimljivo je kako je operacija štitnjače bila zabranjena do prije 100 godina te je zadnja uvedena operacija budući da je ova žlijezda najprokrvljeniji ljudski organ. Tada nije bilo tehnologije kojom bi se uspješno moglo kontrolirati krvarenje, dok se danas problemi štitnjače rješavaju rutinski.
Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.
