Stručnjaci sve više prepoznaju vezu između onoga što stavljamo u usta i onoga što se događa u našim glavama.
Mozak, kao i svi organi, ovisi o dobroj prehrani za optimalno funkcioniranje. Iako čini samo 2 % vaše ukupne tjelesne težine, koristi oko 22 % vaših ukupnih dnevnih potreba za energijom i kisikom. U usporedbi s drugim organima, vašem mozgu je potrebna neproporcionalna količina prehrane da bi dobro funkcionirao, kaže psihologinja Kimberley Wilson.
Prema zagovornicima nutricionističke psihijatrije, postoje dobri dokazi da hrana utječe na naše raspoloženje. Nedostatak esencijalnih nutrijenata doprinosi anksioznosti i depresiji, bipolarnom poremećaju, shizofreniji i ADHD-u.
Većina liječnika ima osnovno razumijevanje načela prehrane, ali tek počinju u potpunosti cijeniti korisnost prehrane kao terapeutskog pristupa, kaže psihijatar, dr. Andreas Schenk.
Hrana za dobro raspoloženje
Koliko ono što stavljamo u usta stvarno može utjecati na to kako se osjećamo?
Recenzirani znanstveni radovi na temu prehrane i mentalnog zdravlja sada su brojni i nude zajednički zaključak da pridržavanje zdrave prehrane pruža određenu zaštitu od depresije. Posebno su istaknute dobrobiti mediteranske prehrane i izbjegavanja proupalne hrane.
Velike skupine promatranja od preko 10.000 ljudi pokazale su da ljudi sa zdravijom prehranom u prosjeku imaju smanjen rizik od kasnijeg razvoja depresije i tjeskobe, kaže Wilson.
Kao značajnu studiju navodi ispitivanje SMILES Felice Jacka, predsjednice Međunarodnog društva za nutricionističku psihijatriju. Jack je angažirao 67 umjereno do teško depresivnih osoba s nezdravom prehranom. Polovica je dobila sedam seansi s kliničkim dijetetičarom, a ostali socijalnu podršku. Nakon 12 tjedana, trećina onih koji su primili nutritivnu potporu bila je u remisiji – dakle više nisu bili klinički depresivni. To je u usporedbi s 8 % onih koji su imali socijalnu podršku.
Liječnici savjetuju: Želite li smanjiti kolesterol, pratite ove naputke o prehrani
Spriječiti upalu
Postoji korelacija između potencijala upale i veće sklonosti mentalnim bolestima, kaže Wilson.
To uključuje prehranu bogatu slobodnim šećerima i prerađenim mesom, te siromašnu vlaknima i biljnom hranom. Utvrđeno je da studije na ljudima pružaju dosljedne dokaze da osobe s teškim mentalnim bolestima konzumiraju više proupalne hrane, a manje protuupalnih hranjivih tvari.
Što je protuupalna dijeta?
U jednoj riječi mediteranska – bogata vlaknima i povrćem, s niskim udjelom zasićenih masti i jednostavnih ugljikohidrata.
Naša prehrana mijenjala se brže nego što su se naša tijela mogla razvijati tijekom prošlog stoljeća. Prehrana naših predaka možda je sadržavala mikronutrijente potrebne za optimalno funkcioniranje mozga. Međutim, prosječnoj modernoj prehrani to nedostaje. Moramo uložiti više napora da prilagodimo svoj prehrambeni unos ili suplemente prema potrebi, kaže Schenk.
Zapravo, dokazano je da hranjive tvari koje nedostaju zapadnjačkoj prehrani fizički smanjuju dio našeg mozga odgovoran za emocionalnu regulaciju.
Stručnjaci se slažu da je naša prehrana ta na koju se trebamo usredotočiti, a ne suplementi, iako i oni mogu igrati ulogu.
Kako bismo proizveli bitne neurotransmitere, naš mozak treba osnovne sirovine dobivene iz naše hrane. Ljudi bi prvo trebali optimizirati svoju prehranu, ali čak i naizgled zdrav moderan režim može sadržavati suboptimalnu ravnotežu esencijalnih nutrijenata koji mogu utjecati na mentalno zdravlje, kao što su omega-3 masne kiseline, kaže Schenk.
Naš drugi ‘mozak’
Još jedno područje o kojem se često raspravlja je veza između našeg probavnog i živčanog sustava, a neki crijeva nazivaju našim ‘drugim mozgom’.
Neuronska mreža koja se nalazi u sluznici naših crijeva proizlazi iz istog podrijetla kao i naš živčani sustav tijekom fetalnog razvoja. Komunicira s mozgom preko iznimno složenog sustava endokrinih, imunoloških i neuronskih mreža. Znamo da psihološki stres može pogoršati crijevne probleme, što može dovesti do psihijatrijskih i neuropsihijatrijskih poremećaja. Drugim riječima, to je dvosmjerna ulica, poručuje Schenk.
Dakle, što je točno dijeta za optimizaciju mozga?
Bogata vlaknima (cjelovite žitarice, kuhani i ohlađeni škrobovi, korjenasto povrće), polifenolima (lisnato povrće, povrće jarkih boja, bobičasto voće, čaj, kava, tamna čokolada), maslinovim uljem i masnom ribom, orašastim plodovima, grahom i mahunarkama, te niskim sadržajem u slobodnim šećerima – posebno u pićima zaslađenim šećerom, prerađenom mesu i prženoj hrani. Mediteranska prehrana je najbolje istražena, ali treba spomenuti i nordijski i japanski način prehrane, kaže Wilson.
H. A.