Stres i neka druga stanja mogu povećati razinu kortizola. On pak, kad je previsok, može uzrokovati debljanje, akne i umor. Liječnici stanje visokog kortizola nazivaju Cushingovim sindromom ili hiperkortizolizmom
Svi mi povremeno imamo visok kortizol, a njegove razine variraju tijekom dana. Kortizol je poznat i kao “hormon stresa”, proizvodi ga nadbubrežna žlijezda, te je dio prirodnog odgovora tijela na prijetnje ozljeđivanja ili opasnosti.
Kortizol je koristani u kratkoročnom stresnom odgovoru. On povećava razinu šećera u krvi kako bi osigurao dodatnu energiju mišićima, poboljšava budnost i pažnju te potiče upalne i imunološke odgovore kako bi se tijelo bolje nosilo s ozljedama ili infekcijama.
Početak hormonske terapije u perimenopauzi može pomoći u usporavanju starenja
Međutim, ako tijelo konstantno proizvodi previše kortizola, to obično ukazuje na temeljni zdravstveni problem, a može i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i dijabetesa, piše Healthline.
Simptomi visokog kortizola
Visok kortizol može uzrokovati niz simptoma koji mogu varirati ovisno o tome što uzrokuje povećanje razine kortizola ili o tome koliko su visoke razine kortizola. Opći znakovi i simptomi previše kortizola uključuju:
- debljanje, uglavnom oko lica i trbuha
- akne
- stanjivanje kože
- lako stvaranje modrica
- zajapureno lice
- usporeno zacjeljivanje
- slabost mišića
- jak umor, problemi sa spavanjem
- razdražljivost
- poteškoće s koncentracijom
- visok krvni tlak
- glavobolja
Dokazano je i da povišene razine kortizola mogu utjecati na imunološki sustav, što može rezultirati smanjenom sposobnošću tijela da se bori protiv infekcija i bolesti. Neka istraživanja su sugerirala da visoke razine kortizola mogu biti povezane s većim rizikom od razvoja mentalnih poremećaja poput anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Uzroci visoke razine kortizola
Postoje različiti razlozi zašto nadbubrežna žlijezda može otpuštati previše kortizola.
Najznačajniji je stres
Stres izaziva kombinaciju signala unutar tijela i od hormona i živaca. Ovi signali potiču nadbubrežne žlijezde da otpuštaju hormone, uključujući adrenalin i kortizol. Rezultat je povećan broj otkucaja srca i energija čime se tijelo priprema za potencijalno opasne situacije.
Kortizol također pomaže u ograničavanju svih funkcija koje nisu bitne u opasnoj situaciji. Nakon što prijetnja prođe, vaši se hormoni vraćaju na svoje uobičajene razine, a tjelesne funkcije na tipične razine.
Ali kada ste pod konstantnim stresom, ova reakcija ponekad ne prestaje. Dugotrajna izloženost kortizolu i drugim hormonima stresa može negativno utjecati na gotovo sve procese u vašem tijelu te povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Problemi s hipofizom
Hipofiza se nalazi u dnu mozga. Ponekad je nazivaju “glavnom žlijezdom” jer nadzire i pomaže u kontroli mnogih tjelesnih funkcija otpuštanjem hormona.
Mozak žena i muškaraca različito stari
Problemi s hipofizom, poput kancerogenih tumora, mogu uzrokovati premalo ili prekomjerno stvaranje hormona, što potiče nadbubrežne žlijezde da oslobađaju više kortizola.
Tumor nadbubrežne žlijezde
Vaše nadbubrežne žlijezde nalaze se iznad svakog bubrega. Tumori nadbubrežne žlijezde mogu biti benigni (nekancerogeni) ili zloćudni (kancerogeni) i variraju u veličini. Obje vrste mogu lučiti visoke razine hormona, uključujući kortizol.
Osim toga, ako je tumor dovoljno velik da pritišće obližnje organe, mogli biste primijetiti bol ili osjećaj punoće u trbuhu.
Nuspojave lijekova
Kortikosteroidni lijekovi mogu uzrokovati visoke razine kortizola ako ih uzimate u velikim dozama ili dulje vrijeme. Pronalaženje prave doze i uzimanje kortikosteroida kako je propisano može pomoći u smanjenju ovog rizika.
Nikada ne biste trebali prestati uzimati steroidne lijekove bez postupnog smanjivanja ili prije razgovora s liječnikom. Naglo prekidanje može uzrokovati adrenalnu insuficijenciju, gdje nadbubrežna žlijezda prestaje raditi.
N. M.
