Dvije jednostavne promjene u prehrani mogle bi smanjiti simptome iscrpljujućih mentalnih stanja, sugerira studija provedena na Sveučilištu Bond u Queenslandu u Australiji.
Otkrila je kako dijete s ograničenim unosom kalorija mogu smanjiti simptome depresije i anksioznosti.
Istraživanje, koje je obuhvatilo 25 studija, u kojima je sudjelovalo 57.000 odraslih, također je otkrilo da dijete s niskim udjelom masti mogu pomoći u ublažavanju anksioznosti.
Kome će najviše koristiti?
Istraživači su otkrili da su se koristi prehrane s niskim udjelom masti na mentalno zdravlje prvenstveno vidjele kod osoba s “povišenim kardiometaboličkim rizikom”. To je uključivalo one koji pate od stanja poput pretilosti ili inzulinske rezistencije.
Dijeta s ograničenim unosom kalorija obično se radi zbog mršavljenja, a dnevni unos kalorija (ovisi o osobi) je oko 1500. Osobama na dijeti se također savjetuje da izbjegavaju prerađenu hranu i proizvode s visokim udjelom šećera.
S druge strane, dijeta s niskim udjelom masti je ona u kojoj je manje od 30 posto unosa energije iz masti, što je razina koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.
Rezultati istraživanja
Objavljujući svoja otkrića u časopisu Annals of Internal Medicine, stručnjaci su rekli da iako dijete s ograničenim unosom kalorija i niskim unosom masti mogu pomoći u borbi protiv depresije i anksioznosti, kvaliteta podataka koji to podupiru je niska.
Stoga su preporučili svakom pacijentu koji pati od ovih problema da prethodno razgovara o potencijalnim promjenama u prehrani sa zdravstvenim djelatnikom.
Detoks, energija i imunitet – u 10 najboljih smoothie kombinacija
2017. australski istraživači objavili su studiju u časopisu BMC Medicine, u kojoj je 33 osobe s teškom depresijom otpornom na lijekove stavljeno na mediteransku prehranu tijekom tri mjeseca. Zatim su uspoređene s 34 osobe s istim stanjem koje su nastavile sa svojom uobičajenom prehranom.
Skupina na mediteranskoj prehrani doživjela je ‘značajno veće poboljšanje’ simptoma nego kontrolna skupina.
Osim toga, prošlogodišnji podaci od 3000 odraslih pokazali su da su, nakon šest godina, oni koji su slijedili mediteransku prehranu imali 16 posto manji rizik od razvoja depresije od ljudi koji je nisu slijedili.
Mediteranska prehrana obično uključuje fokusiranje na svježe proizvode, nemasno meso poput ribe i piletine te cjelovite žitarice, uz konzumiranje manje crvenog mesa i slatkiša.
Veza prehrane i uma
Profesorica Felice Jacka, stručnjakinja za nutricionističku psihijatriju i direktorica Centra za hranu i raspoloženje na Sveučilištu Deakin u Geelongu u Australiji, prethodno je za MailOnline izjavila da je uvjerena kako postoji veza između prehrane i depresije.
Što se tiče mentalnog zdravlja, naši crijevni mikrobi nama upravljaju, rekla je profesorica Jacka.
Rekla je da je ključna prehrana bogata neprerađenom hranom s puno voća, povrća, graha, mahunarki i žitarica jer je bogata vlaknima te obilato podržava zdrav crijevni mikrobiom, populaciju bakterija, virusa i gljivica koje prirodno žive u našem probavnom traktu.
Pozitivni učinci vlakana na raspoloženje dokazani su u pregledu 18 prethodnih studija, objavljenih u časopisu Nutritional Neuroscience 2023. godine.
Istraživači Sveučilišta u Adelaideu otkrili su da je za ljude koji su u riziku od depresije svakih dodatnih 5 g vlakana koje su dodali u svoju prehranu povezano s 5 posto smanjenja rizika od razvoja simptoma.
Preporučuje se unos od najmanje 30 g vlakana dnevno.
Stručnjaci također upozoravaju da prehrana bogata ultraprerađenom hranom može negativno utjecati na mentalno zdravlje.
Čitajte deklaracije: 10 sastojaka koji su opasni za zdravlje
Prof. Jacka koautorica je studije u časopisu Clinical Nutrition koja je zaključila da se rizik od depresivnih simptoma povećava za 10 posto za svakih dodatnih 10 posto prehrane koja se sastoji od ultraprerađene hrane.
Ako učinite samo jednu stvar za poboljšanje mentalnog zdravlja prehranom, potpuno izbacite sokove, sladoled i čips, rekla je prof. Jacka.
N. M.
