Ironično, dok djeca mole roditelje za skupe kreme protiv bora, zanemaruju jedini proizvod koji im zaista može pružiti dugoročnu zaštitu od starenja: kremu za sunčanje.
Scene koje su donedavno bile nezamislive postale su svakodnevica u parfumerijama i drogerijama diljem svijeta: djevojčice od deset i jedanaest godina guraju se ispred polica s naprednom njegom kože, trošeći stotine eura na serume protiv starenja i kreme s aktivnim sastojcima. Ovaj fenomen, prozvan “Sephora kids”, potaknut je viralnim videima na TikToku gdje influenceri i njihovi vršnjaci promoviraju kompleksne rutine njege s desetak i više koraka. Dermatolozi su zgroženi i sve glasnije upozoravaju na opasnosti koje vrebaju iza lijepih pakiranja i obećanja o “savršenoj koži”. Dr. Brooke Jeffy, američka dermatologinja, podijelila je slučaj 11-godišnje pacijentice koja je razvila težak i bolan osip oko očiju zbog inzistiranja na korištenju retinola, sastojka za borbu protiv bora. Trebat će mjeseci da se njezina koža oporavi od štete uzrokovane proizvodom koji joj ne samo da nije bio potreban, već joj je i aktivno naštetio.
Djeca se boje starenja !
Djeca, kako navode stručnjaci, ne razumiju da je koža živi organ, a ne zid na koji se može baciti bilo što, te postaju žrtve goleme industrije ljepote i kulture koja im nameće strah od starenja prije nego što su uopće završili i osnovnu školu.
Glavni problem leži u fundamentalnim razlikama između dječje i odrasle kože. Koža djeteta je fiziološki drugačija; njezin vanjski sloj, epiderma, znatno je tanji, što je čini propusnijom i osjetljivijom. Uz to, zaštitna barijera kože, koja čuva vlagu i brani je od vanjskih iritansa, kod djece nije u potpunosti razvijena. Korištenje snažnih aktivnih sastojaka poput retinola, kiselina za piling ili intenzivnih mirisa na tako osjetljivoj koži može narušiti njezinu prirodnu ravnotežu i oštetiti barijeru. Posljedice su odmah vidljive: crvenilo, suhoća, ljuštenje, svrbež i osjećaj zatezanja. Dugoročno, oštećena barijera čini kožu podložnijom infekcijama, upalama, aknama i razvoju kontaktnih alergija. Štoviše, takva koža postaje manje učinkovita u obrani od okolišnih štetnika, poput UV zračenja i zagađenja, što paradoksalno ubrzava proces starenja od kojeg djeca toliko strahuju.
Ulaganje u dobru kremu sa SPF-om uštedjet će im godine i novac na korektivnim tretmanima kasnije u životu.
Retinol, derivat vitamina A, u svijetu odraslih primarno se upotrebljava zbog svoje sposobnosti da potiče proizvodnju kolagena, proteina koji koži daje čvrstoću i elastičnost. Međutim, proizvodnja kolagena u tijelu prirodno počinje opadati tek u dvadesetim godinama života. Djeca i tinejdžeri imaju optimalnu razinu kolagena i njihova se koža obnavlja puno brže od kože odraslih. Stoga je korištenje retinola u svrhu “anti-ageinga” u toj dobi potpuno besmisleno, nepotrebno i štetno.
Statusni simbol
Stručnjaci ističu da djecu često ne privlači stvarna funkcija proizvoda, već njegov statusni simbol. Mnogi mladi pacijenti priznaju dermatolozima da koriste skupe serume jer im se sviđa kako šarene bočice izgledaju na polici ili u videima na društvenim mrežama. Na taj način njega kože prestaje biti briga o zdravlju i postaje natjecanje u popularnosti i praćenju trendova.
Ironično, dok djeca mole roditelje za skupe kreme protiv bora, zanemaruju jedini proizvod koji im zaista može pružiti dugoročnu zaštitu od starenja: kremu za sunčanje. Dermatolozi su jednoglasni da se idealna rutina njege za djecu i tinejdžere bez specifičnih kožnih problema sastoji od samo tri osnovna koraka.
Tri su koraka u njezi mlade kože
Prvi korak je čišćenje lica blagim, nježnim sredstvom ujutro i navečer. Drugi je nanošenje lagane, nekomedogene hidratantne kreme koja će održavati vlažnost kože, čak i ako je masna. Treći i najvažniji korak je svakodnevno nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom (SPF) od najmanje 30. Upravo je zaštita od sunca najučinkovitiji “anti-age” tretman koji postoji, jer se većina oštećenja kože koja vode do bora i hiperpigmentacije događa u prvih 20 godina života. Ulaganje u dobru kremu sa SPF-om uštedjet će im godine i novac na korektivnim tretmanima kasnije u životu.
Kada je retinol opravdan, a što koristiti umjesto njega?
Važno je razlikovati kozmetičku upotrebu retinola od medicinskog tretmana retinoidima. Dermatolozi ponekad propisuju retinoide, koji su jači oblik vitamina A, tinejdžerima za liječenje specifičnih stanja poput teških oblika akni ili psorijaze. Takva se terapija provodi isključivo pod liječničkim nadzorom, gdje se pažljivo važu prednosti i potencijalni rizici.
Kako sigurno uvesti retinol u rutinu?
Za one čija je koža dosegla zrelost, a to je obično sredinom ili krajem dvadesetih godina, retinol može biti izuzetno koristan alat. No, i tada je ključan oprez. S uvođenjem retinola treba krenuti polako, koristeći proizvod s niskom koncentracijom (npr. 0.1% ili 0.25%) samo jednom do dva puta tjedno. To omogućuje koži da izgradi toleranciju. Količina koja se nanosi trebala bi biti veličine zrna graška za cijelo lice. Kako bi se smanjila mogućnost iritacije, preporučuje se “sendvič metoda”: prvo se nanese tanak sloj hidratantne kreme, zatim retinol, a nakon nekoliko minuta još jedan sloj hidratantne kreme. Učestalost se postupno povećava kako se koža navikava. Najvažnije pravilo od svih jest da je svakodnevna upotreba kreme sa zaštitnim faktorom apsolutno obavezna jer retinol čini kožu izrazito osjetljivom na sunčevu svjetlost. Bez rigorozne zaštite od sunca, korištenje retinola može donijeti više štete nego koristi. ( Ordinacija.hr )
