Sve veći broj europskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, uvodi stroge zabrane korištenja solarija za maloljetnike. Odluka je potaknuta znanstvenim dokazima koji povezuju umjetno sunčanje s drastično povećanim rizikom od melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože.
Diljem Europe vodi se tihi rat protiv industrije umjetnog tamnjenja, a na prvoj crti bojišnice je zaštita najranjivijih – djece i adolescenata. Sve veći broj država donosi zakone kojima se osobama mlađim od 18 godina u potpunosti zabranjuje korištenje solarija, prepoznajući ovu praksu kao ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.
U Brazilu i Austrijaliji potpuna zabrana
Ovaj zakonodavni val nije slučajan, već je izravan odgovor na desetljeća znanstvenih istraživanja i alarmantne statistike koje povezuju ultraljubičasto (UV) zračenje iz solarija s razvojem raka kože. Dok se Europa usklađuje u borbi protiv ove opasnosti, neke zemlje poput Brazila i Australije otišle su i korak dalje, uvodeći potpunu zabranu komercijalnih solarija za sve građane, šaljući time nedvosmislenu poruku da preplanulost dobivena pod umjetnim lampama nije vrijedna rizika po život. Hrvatska već dvije godine stoji na istom mjestu – čeka javnu raspravu o ovom pitanju!
Srž problema leži u nepobitnim znanstvenim činjenicama. Meta-analiza 27 studija objavljena u prestižnom British Medical Journalu pokazala je kako korištenje solarija povećava rizik od razvoja melanoma za 20 posto. Međutim, brojka koja najviše zabrinjava zdravstvene stručnjake i zakonodavce jest ona koja se odnosi na mlade: rizik od melanoma gotovo se udvostručuje, skačući za zapanjujućih 59 posto, kod osoba koje su s korištenjem solarija započele prije 35. godine života. Zbog toga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije, klasificirala uređaje za tamnjenje koji emitiraju UV zračenje u Grupu 1 – kategoriju najvišeg rizika koja uključuje dokazane kancerogene tvari poput azbesta, duhana i arsena. Ova klasifikacija ne ostavlja prostora za sumnju i služi kao temelj za donošenje strogih regulatornih mjera.
UV zračenje
Jedan od najopasnijih mitova koje industrija solarija godinama promiče jest da je umjetno tamnjenje “sigurnija” alternativa suncu i dobar način za dobivanje vitamina D. Stvarnost je upravo suprotna. Solariji često emitiraju UV zračenje koje može biti i do 15 puta jače od podnevnog mediteranskog sunca. Moderni uređaji uglavnom koriste UVA zrake koje prodiru dublje u kožu, uzrokujući trenutno tamnjenje, ali i dugoročno oštećenje u vidu bora, gubitka elastičnosti i, što je najvažnije, povećanog rizika od raka. S druge strane, zdravstvene organizacije diljem svijeta, uključujući i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, naglašavaju da se potrebna razina vitamina D može sigurno i učinkovito postići uravnoteženom prehranom i dodacima prehrani, bez izlaganja opasnom UV zračenju čiji rizici daleko nadmašuju bilo kakve potencijalne koristi.
Moderni uređaji uglavnom koriste UVA zrake koje prodiru dublje u kožu, uzrokujući trenutno tamnjenje, ali i dugoročno oštećenje u vidu bora, gubitka elastičnosti i, što je najvažnije, povećanog rizika od raka
Zabrane usmjerene na maloljetnike imaju duboko utemeljenje u biologiji i sociologiji. Koža mladih osoba osjetljivija je i ranjivija na oštećenja uzrokovana UV zračenjem, a svako izlaganje ima kumulativni učinak, što znači da se oštećenja DNK u stanicama kože nakupljaju tijekom života. Početak korištenja solarija u tinejdžerskoj dobi drastično skraćuje vrijeme potrebno da ta oštećenja dovedu do malignih promjena. Uz to, ne smije se zanemariti ni kulturološki pritisak. Trend preplanulosti, koji je popularizirala Coco Chanel još 1920-ih, pretvorio je tamnu put u simbol zdravlja i ljepote, stvarajući time višemilijunsku industriju koja često cilja upravo na nesigurnost mladih. Zabrane su stoga i pokušaj promjene društvene percepcije i razbijanja opasne jednadžbe koja preplanulost izjednačava sa zdravljem.
Europski zakonodavni mozaik i globalni presedani
Karta Europe sve je više obojena zakonima koji štite mlade. Francuska je bila pionir, zabranivši solarije za mlađe od 18 godina još 1997. godine. Njezin primjer slijedile su brojne druge zemlje, stvarajući šarolik, ali jasan zakonodavni mozaik. Danas su zabrane na snazi u Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Neke od tih zemalja, poput Irske, uvele su i dodatne mjere koje se odnose na sve korisnike, uključujući obavezno nošenje zaštitnih naočala, potpisivanje izjava o svijesti o rizicima prije svakog korištenja te isticanje jasnih zdravstvenih upozorenja u salonima. Ova usklađena akcija pokazuje da je Europa prepoznala problem i da je spremna poduzeti konkretne korake kako bi smanjila buduću incidenciju raka kože.
Više od estetike: Ovisnost i skrivene opasnosti
Opasnosti solarija ne zaustavljaju se na raku kože. Intenzivno UV zračenje glavni je uzrok fotostarenja, koje se manifestira preuranjenim borama, mrljama i opuštenom kožom. No, postoji i psihološka dimenzija problema. Istraživanja su pokazala da izlaganje UV zračenju potiče oslobađanje endorfina, što kod korisnika stvara osjećaj ugode i opuštenosti. Taj učinak može dovesti do razvoja ovisnosti, fenomena koji se naziva “tanoreksija”. Riječ je o prepoznatom poremećaju koji karakterizira kompulzivna potreba za tamnjenjem unatoč svijesti o štetnosti, a često je povezan s anksioznošću i poremećajima percepcije vlastitog tijela. Uz to, postoji i rizik od prijenosa bakterijskih infekcija zbog neadekvatno dezinficiranih uređaja te opasnost od teških opeklina kod osoba koje koriste lijekove koji povećavaju fotosenzitivnost kože. Sveukupno, slika koja se stvara daleko je od bezbrižnog uljepšavanja i ukazuje na kompleksan javnozdravstveni problem s ozbiljnim posljedicama. ( Ordinacija.hr )
