Naizgled jednostavan čin uvlačenja dima pokreće složenu i razornu kaskadu događaja u vašem tijelu. Od trenutka kada zapalite cigaretu, tisuće kemikalija kreću na putovanje koje oštećuje gotovo svaki organ, od kože do samog genetskog koda.
Cigareta je puno više od smotuljka osušenog duhana u papiru s filterom. To je precizno dizajniran sustav za isporuku nikotina, snažnog alkaloida koji u biljkama služi kao obrana od insekata, a kod ljudi stvara jednu od najjačih poznatih ovisnosti. Ljudi puše jer nikotin u mozgu oslobađa kemikalije koje pružaju osjećaj ugode, smirenosti ili energije. Taj trenutni učinak, u kombinaciji s društvenim ritualima, poput jutarnje kave, stvara naviku koju je, unatoč razornim posljedicama, iznimno teško prekinuti. Vaš mozak počinje žudjeti za nikotinom, a kada ga ne dobije, javljaju se neugodni simptomi odvikavanja poput tjeskobe, razdražljivosti i nesanice, gurajući vas natrag prema sljedećoj cigareti.
Iako filter zaustavlja veće čestice, kroz njega prolaze katran, nikotin i smrtonosni koktel od preko 7000 kemikalija, od kojih je stotinjak otrovno, a najmanje 70 dokazano kancerogeno.
Razorni put dima počinje i prije nego što ga udahnete. Toplina gorućeg vrha cigarete oslobađa nikotin i stvara katran, ljepljivu smjesu tisuća kemikalija. Dok prinosite cigaretu usnama, dim isušuje i upaljuje kožu, produbljujući bore, a katran ostavlja žute mrlje na prstima i noktima. Prvim udahom, dim ulazi u usta. Iako filter zaustavlja veće čestice, kroz njega prolaze katran, nikotin i smrtonosni koktel od preko 7000 kemikalija, od kojih je stotinjak otrovno, a najmanje 70 dokazano kancerogeno. Katran oblaže zube i desni, oštećuje zubnu caklinu i povećava rizik od karijesa i bolesti desni, dok istovremeno otupljuje osjet okusa, umanjujući užitak u hrani.
Iz usta, dim nastavlja putovanje kroz dišne putove. Ljepljivi katran oblaže vaše grlo i glasnice, što može izazvati karakterističan pušački kašalj. No, dublje u dišnom sustavu događa se nešto mnogo opasnije. Katran i cijanovodik, otrovni plin koji se koristio i kao bojni otrov, paraliziraju sićušne dlačice zvane cilije. Njihova je zadaća, poput metle, čistiti dišne putove od klica i štetnih čestica. Kada su cilije oštećene i nepokretne, pluća gube ključni obrambeni mehanizam, čime postajete znatno podložniji respiratornim infekcijama poput bronhitisa i upale pluća.
Konačno, dim ispunjava pluća i stiže do alveola, sićušnih zračnih vrećica gdje se odvija izmjena plinova. Ovdje dim nanosi trajnu štetu, uništavajući elastično tkivo alveola, što može dovesti do emfizema, teškog i neizlječivog oblika kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Iz alveola, ugljikov monoksid – isti otrovni plin koji se nalazi u ispušnim plinovima automobila – ulazi u vaš krvotok. On se veže za crvene krvne stanice daleko učinkovitije od kisika, doslovno istiskujući kisik i izgladnjujući vaše stanice i tkiva. Nedostatak kisika izaziva osjećaj zaduhe, a tijelo reagira upalom i stvaranjem sluzi, dodatno otežavajući disanje.
Sistemsko trovanje: Od krvotoka do DNA
Jednom kada uđu u krv, otrovne tvari iz duhanskog dima putuju po cijelom tijelu, uzrokujući štetu na svakom koraku. Nikotin oštećuje unutarnju stijenku krvnih žila, čineći ih krućima i užima, što potiče stvaranje krvnih ugrušaka i drastično povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Smanjena cirkulacija kod muškaraca može dovesti do erektilne disfunkcije. No, opasnost seže i dublje, do same jezgre stanica. Tvari poput arsena, nikla i radioaktivnog polonija-210 izravno oštećuju vaš DNA, temeljni nacrt života. Ovo oštećenje blokira prirodne mehanizme popravka u tijelu i može dovesti do nekontroliranog rasta stanica, odnosno raka, i to ne samo pluća, već i mjehura, gušterače, bubrega, želuca i brojnih drugih organa. U medicinskim istraživanjima dokazano je da pušenje slabi imunološki sustav, čini kosti krhkijima smanjujući apsorpciju kalcija te oštećuje vid, uzrokujući mrenu i makularnu degeneraciju.
Začarani krug ovisnosti i put prema oporavku
Svega nekoliko sekundi nakon udisaja, nikotin stiže do mozga. Tamo aktivira receptore koji oslobađaju dopamin, adrenalin i druge “hormone sreće”, stvarajući onaj poznati osjećaj opuštenosti ili “blagog zujanja”. Međutim, taj je učinak kratkotrajan. Jetra brzo prerađuje nikotin, a tijelo ga izlučuje unutar nekoliko sati. Tada nastupa žudnja i ciklus se ponavlja. S vremenom se razvija tolerancija, pa je za isti učinak potrebno sve više nikotina, što vodi u potpunu ovisnost. Iako se popis štetnih sastojaka, koji uključuje formaldehid, benzen, amonijak i kadmij, čini zastrašujućim, važno je znati da tijelo ima nevjerojatnu sposobnost oporavka. Već nekoliko tjedana nakon prestanka pušenja, upale se smiruju, a cilije u plućima počinju se obnavljati. Dugoročno, rizik od raka i srčanih bolesti značajno se smanjuje. Iako je dio štete, poput KOPB-a, nepovratan, prestanak pušenja u bilo kojoj dobi najbolja je odluka za zdraviji i duži život. ( Ordinacija.hr )
