Psorijaza je kronična, sistemska upalna bolest koja daleko nadilazi kožu, utječući na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života. Rano prepoznavanje ključno je za uspješno liječenje i sprječavanje ozbiljnih komplikacija, od artritisa do srčanih bolesti.
Psorijaza je kompleksna autoimuna bolest uzrokovana pretjerano aktivnim imunološkim sustavom koji potiče stanice kože na prebrzo umnožavanje. Umjesto da se obnavljaju u normalnom ciklusu od nekoliko tjedana, stanice se nakupljaju na površini u samo nekoliko dana, stvarajući karakteristične lezije. Najčešći oblik, plak psorijaza, započinje kao male crvene izbočine koje se postupno šire i spajaju u veće, uzdignute mrlje ili plakove prekrivene srebrno-bijelim ljuskama. Te se promjene najčešće javljaju na laktovima, koljenima, vlasištu i donjem dijelu leđa, a mogu biti praćene svrbežom, peckanjem ili čak boli. Za razliku od ekcema, čije su granice obično nejasne i koji se češće javlja u pregibima laktova i koljena, psorijatični plakovi imaju vrlo oštre i jasno definirane rubove, što je jedan od ključnih znakova za raspoznavanje.
Iako je plak psorijaza najzastupljenija, bolest se može manifestirati i na druge načine, što ponekad otežava ranu dijagnozu. Gutatna psorijaza, primjerice, često se javlja kod djece i mlađih odraslih osoba, a prepoznaje se po sitnim crvenim točkicama nalik kapljicama koje se iznenada pojave na trupu i udovima, obično nakon streptokokne upale grla. S druge strane, inverzna psorijaza zahvaća pregibe kože poput pazuha, prepona, područja ispod grudi ili između stražnjice. Na tim se mjestima pojavljuju glatke, sjajne i crvene mrlje bez tipičnih ljuski, a stanje se pogoršava trenjem i znojenjem. Važno je znati da je moguće imati i više od jednog tipa psorijaze istovremeno, zbog čega je ključno obratiti pažnju na sve neobične promjene na koži.
Promjene na noktima
Jedan od najvažnijih, a često zanemarenih pokazatelja psorijaze su promjene na noktima. Psorijaza noktiju može se pojaviti samostalno ili uz kožne simptome, a manifestira se kao sitna točkasta udubljenja, zadebljanje nokta, promjena boje u žućkastu, hrapavost i mrvljenje ili čak odvajanje nokta od ležišta. Ove promjene mogu biti i rani znak upozorenja za razvoj psorijatičnog artritisa, bolne upalne bolesti zglobova koja pogađa do 30 posto oboljelih od psorijaze. Simptomi uključuju bolne i otečene zglobove, jutarnju ukočenost, bol u peti ili donjem dijelu leđa te karakteristično oticanje cijelog prsta na rukama ili nogama, poznato kao “kobasičasti prst”. Budući da neliječeni psorijatični artritis može dovesti do trajnog oštećenja zglobova, pravovremena dijagnoza je od presudne važnosti.
Psorijaza nije samo bolest kože i zglobova; to je sistemsko stanje koje nosi povećan rizik od niza drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Kronična upala koja je u podlozi bolesti može utjecati na cijeli organizam, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, pretilosti, bolesti jetre i bubrega te određenih vrsta karcinoma. Osim fizičkih posljedica, psorijaza ima i značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Život s vidljivom kroničnom bolešću može dovesti do osjećaja srama, niskog samopouzdanja, anksioznosti i depresije, zbog čega je psihološka podrška jednako važan dio cjelokupnog liječenja.
Što sve može potaknuti izbijanje psorijaze?
Iako je genetska predispozicija ključan faktor, izbijanje ili pogoršanje psorijaze često je potaknuto specifičnim okidačima iz okoline. Stres je jedan od najčešćih krivaca, stvarajući začarani krug u kojem stres pogoršava psorijazu, a pogoršanje bolesti uzrokuje dodatni stres. Ozljede kože, poput ogrebotina, opeklina od sunca, uboda insekata, pa čak i tetovaža ili piercinga, mogu na prethodno zdravoj koži izazvati pojavu novih lezija. Određene infekcije, osobito streptokokne, mogu izazvati gutatnu psorijazu. Životne navike također igraju veliku ulogu; pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola dokazano pogoršavaju stanje. Prehrana bogata upalnim namirnicama, kao što su rafinirani ugljikohidrati, crveno meso, pržena hrana i šećer, može potaknuti upalne procese u tijelu, dok određeni lijekovi, uključujući beta-blokatore za visoki tlak i litij, mogu izazvati nove epizode bolesti.
Upravljanje bolešću
Iako lijek za psorijazu ne postoji, dostupan je širok spektar učinkovitih terapija koje mogu kontrolirati simptome i poboljšati kvalitetu života. Liječenje se prilagođava težini i tipu bolesti. Za blage do umjerene slučajeve, prva linija obrane su lokalne terapije koje se nanose izravno na kožu, poput krema i masti s kortikosteroidima za smirivanje upale, analoga vitamina D3 koji usporavaju rast stanica kože ili kombiniranih pripravaka. Kod težih oblika psorijaze, kada lokalna terapija nije dovoljna ili praktična, primjenjuju se sistemske metode. To uključuje fototerapiju, odnosno kontrolirano izlaganje ultraljubičastom (UV) svjetlu, oralne lijekove poput metotreksata ili ciklosporina, te najsuvremenije biološke lijekove. Biološki lijekovi daju se injekcijom ili infuzijom i ciljano djeluju na specifične dijelove imunološkog sustava odgovorne za upalu, pružajući izvanredne rezultate kod mnogih pacijenata s teškim oblikom bolesti.
Uz medicinsku terapiju, ključnu ulogu u upravljanju psorijazom imaju promjene životnog stila. Usvajanje protuupalne prehrane, poput mediteranske koja obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama, može pomoći u smanjenju sistemske upale. Održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje opterećenje na zglobove i može ublažiti simptome. Tehnike upravljanja stresom, kao što su meditacija, joga ili redovita tjelovježba, iznimno su korisne. Njega kože treba biti nježna; preporučuje se korištenje blagih sapuna i hidratantnih krema bez mirisa, osobito nakon tuširanja dok je koža još vlažna. Kratko i oprezno izlaganje suncu također može pomoći, ali važno je izbjegavati opekline. Pravovremenom dijagnozom, odgovarajućim liječenjem i prilagodbom životnih navika, moguće je psorijazu držati pod kontrolom i voditi ispunjen i aktivan život. ( Ordinacija.hr )
