Godišnje se u Hrvatskoj provodi oko 300 programa prevencije ovisnosti, većina u okviru odgojno-obrazovnog sustava.
Mnoge su iznenadila dva promila u krvi maloljetnika koji je nedavno, upravljajući električnim romobilom sletio s ceste, ozlijedio se i završio u Klaićevoj. Upravo su iz te bolnice, samo nekoliko dana ranije, upozorili na dramatičan porast nesreća među djecom i adolescentima zbog padova s električnih romobila, koji mogu uzrokovati teške ozljede i trajne posljedice, posebice jer njima upravljaju mlađi od 14 godina, što je protivno Zakonu. Većina ih ne nosi ni kacige niti su upoznati s osnovnim prometnim propisima, a kad se tome pridruži još i utjecaj alkohola, rizik je zaista ogroman i to ne samo za dijete koje upravlja električnim romobilom već i za sve oko njega. No dva promila u krvi maloljetnika i nisu tako rijetka pojava.
– Prijašnjih godina imali smo i maturante koji su nakon norijade imali i 3,5 promila alkohola u krvi. Takvi su slučajevi najčešći upravo nakon završetka školske godine, ali i prilikom slavlja sportskih uspjeha nakon čega su iscrpljeni, a ne jedu i ne treba im puno da se napiju. Slično se događa i nakon koncerata i raznih slavlja gdje bude i marihuane. Zvuči strašno kad se kaže “pijano dijete”, no u pravilu su to adolescenti od 14 do 18 godina, u kojem periodu isprobavaju alkohol, cigarete… Taj trend je uvijek na jednakoj razini, ravna crta bez porasta – kaže nam prim. Zoran Barčot, voditelj Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Aktivira se i socijalna služba
Alkoholiziranim maloljetnicima ispumpava se želudac i daju im se vitaminsko-mineralni lijekovi. Obavezan dio protokola je pozivanje roditelja, ali i aktiviranje socijalne službe i psihologa.
Prema rezultatima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) koje je lani provedeno među učenicima u dobi od 15 do 16 godina, djevojke se opijaju više od mladića. Istraživanje je provedeno u 37 zemalja, a finalni rezultati bit će objavljeni u listopadu. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ističu kako podatci govore da je 85,6% mladića te dobi konzumiralo alkohol u životu te 89.49% djevojaka.
– Prevalencije konzumacije alkohola u posljednjih 30 dana pokazuju alkohol konzumiralo 55.19% mladića i 56.09% djevojaka. Prevalencija pijenja pet ili više pića u jednoj prigodi je nešto niža u 2024., konkretnije 42.1%, u odnosu na istraživanje provedeno 2019. kada je iznosila 44.84%. Usporedimo li podatke iz ta dva vala istraživanja prevalencija teške epizode opijanja za mladiće se smanjila s 46.54% na 42.23%, a za djevojke s 43.02% na 41.96% – ističe Smilja Golomejić, voditeljica Odjela za posebne programe na području alkohola i duhana Službe za ovisnosti HZJZ-a.
Istraživanje o zdravstvenom ponašanju mladih (Health Behaviour in School-aged Children; HBSC, 2022.) pokazalo je da većina učenika i učenica nikada nisu bili pijani. Udio njih s iskustvom pijenja alkohola i pijanstva povećava se s dobi, napominju iz HZJZ-a, pri čemu su 15-godišnjaci izraženo skloniji alkoholu u usporedbi s mlađima. Svaki drugi 15-godišnjak/inja u zadnjih je mjesec dana pio alkohol najmanje jednom. Učenici u dobi od 11 godina skloniji su alkoholu od učenica, dok se u dobi od 13 do 15 godina učenice izjednačavaju s dječacima.
– Hrvatska je 2022. bila i dalje iznad prosjeka HBSC zemalja u pogledu pijenja alkohola, ali više nije u samom vrhu. Prema udjelu učenika u Hrvatskoj koji su imali iskustvo pijanstva dva ili više puta u životu, Hrvatska se u gotovo svim skupinama nalazi oko desetog mjesta. Učenice su se prvi put izjednačile s učenicima u pijenju alkohola – navodi Smilja Golomejić.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u Hrvatskoj 2019. u sklopu Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey – EHIS), među ispitanicima u dobi od 15 i više godina, koji žive u privatnim kućanstvima na teritoriju, alkohol svakodnevno pije 10,2% stanovnika, minimalno jednom tjedno 17,9%, a manje od jednom tjedno 21%. Otprilike polovica stanovnika (50,9%) rijetko ili nikad ne pije alkoholna pića. Muškarci češće piju alkohol u odnosu na žene – 18,2% muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5% minimalno jednom tjedno, a 21% manje od jednom tjedno. Više od polovice žena (63,4%) rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9% pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7% minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.
Svaki drugi 15-godišnjak/inja u zadnjih je mjesec dana pio alkohol najmanje jednom. Učenici u dobi od 11 godina skloniji su alkoholu od učenica, dok se u dobi od 13 do 15 godina učenice izjednačavaju s dječacima.
– Maloljetnicima koji eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti ili su razvili ovisnost uključujući i alkohol, kroz mrežu Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, pružaju se integrirane usluge za sve vrste ovisnosti. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite Službe za mentalno zdravlje, izvanbolničko liječenje i prevenciju ovisnosti djeluju pri 21 županijskom zavodu te pružaju usluge prevencije, dijagnostike, savjetovanja, i liječenja lakših oblika mentalnih poremećaja te bolesti ovisnosti, kao i osiguravanje zaštite mentalnog zdravlja u zajednici. U službama se pružaju i intervencije savjetovanja i psihosocijalne podrške za djecu i mlade kroz psihološko osnaživanje korisnika i njihovih obitelji kao i pomoć pri rješavanju kriznih i drugih specifičnih stanja i situacija. Pored navedenog, i cijeli niz organizacija civilnog društva u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, u okviru svojih aktivnosti pružaju usluge savjetovanja i psihosocijalnih intervencija namijenjenih maloljetnicima u kontekstu prevencije i tretmana ovisnosti – navodi S. Golomejić.
Premda je u Hrvatskoj zabranjeno prodavati alkohol mlađima od 18 godina, oni do njega vrlo lako dolaze. Poznat je u nas i narodni običaj nazdravljanja alkoholom u gotovo svakoj prigodi, bila ona sretna ili tužna, što djeca gledaju od najranije dobi. Kad tinejdžeri zbog toga nastradaju, niz službi i programa postoji sa svrhom saniranja posljedica. Tako se u zdravstvenom sustavu za maloljetnike koji eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti provodi obiteljski tretman, motivacijski razgovori, različiti oblici psihoterapije i testiranje urina, a na zahtjev nadležnih institucija provode se i mjere obveznog liječenja od ovisnosti u suradnji s područnim uredima HZSR-a.
U sustavu socijalne skrbi prema rizičnoj skupini djece i mladeži poduzimaju se mjere obiteljsko-pravne zaštite i mjere iz sustava socijalne skrbi, bilo da se radi o djeci iz rizičnog obiteljskog okruženja ili o djeci i mladeži rizičnog ponašanja. Kako nam pojašnjavaju u HZJZ-u, maloljetnike se može uključiti u tretman Službe na inicijativu roditelja ili po uputi nadležnih institucija. Na prvi susret dijete obavezno mora doći u pratnji roditelja ili skrbnika. Prvi pregled obavlja psihijatar te odlučuje hoće li se daljnji tretman nastaviti kod psihijatra ili kod nekog od stručnih suradnika. Kada je maloljetnik zaprimljen na bolničko liječenje, psihijatar nakon pregleda izrađuje nalaz i mišljenje te se nakon stabilizacije maloljetnik upućuje na daljnji tretman u Službu.
Maloljetnika se, kada za to postoji procjena nadležnih stručnih službi i suglasnost roditelja/skrbnika, može uputiti i u program tretmana u okviru terapijske zajednice. U Hrvatskoj za sada samo jedna terapijska zajednica ima prilagođene programe za maloljetnike, a to je Terapijska zajednica Pape Ivana XXIII. Maloljetnici se u terapijsku zajednicu primaju na temelju rješenja o priznavanju prava na uslugu smještaja koje se donosi na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Mišljenje se pak temelji na najprikladnijem obliku skrbi koji je u najboljem interesu za maloljetnika. Kada se maloljetnik smješta u ustanovu, treba pribaviti i mišljenje nadležne zdravstvene ustanove o njegovom psihofizičkom statusu.
Kako nam pojašnjavaju u HZJZ-u, maloljetnike se može uključiti u tretman Službe na inicijativu roditelja ili po uputi nadležnih institucija. Na prvi susret dijete obavezno mora doći u pratnji roditelja ili skrbnika. Prvi pregled obavlja psihijatar te odlučuje hoće li se daljnji tretman nastaviti kod psihijatra ili kod nekog od stručnih suradnika.
S ciljem smanjenja uporabe sredstava ovisnosti među djecom i mladima, u suradnji Ministarstva zdravstva i HZJZ-a, provodi se niz aktivnosti. S ciljem prevencije ovisnosti kontinuirano se provode preventivne intervencije na univerzalnoj, selektivnoj i indiciranoj razini, kao i strategije okruženja. Dosadašnji napori usmjereni su na unaprjeđenje kvalitete te razvijanje znanstveno utemeljenih preventivnih programa. Godišnje se u Hrvatskoj provodi 300-tinjak programa prevencije ovisnosti od čega većina u okviru odgojno-obrazovnog sustava.
Jedan od posebnih ciljeva Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. koji će se operativno realizirati putem Akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2026., kojeg je Vlada RH donijela u siječnju 2024., odnosi se i na Smanjenje dostupnosti i prodaje alkohola koje nisu u skladu sa zakonskim propisima.
U ovom području mjere su usmjerene na to da se dostupnost, prodaja, pristup i konzumacija alkohola na tržištu provodi prema važećim propisima te da njihova uporaba ne utječe na povećani rizik od zdravstvenih posljedica, pomoću edukacije, regulacije tržišta, odgovarajućeg zakonodavstva i nadzora prodaje. Putem navedenih mjera nastojat će se pridonijeti promijeni normi koje potiču štetnu uporabu alkohola i prekomjernog pijenja, osobito među mladima, najavljuju iz HZJZ-a.
Smjernice za sigurniji noćni provod
Jedna od aktivnosti koja se provodi u koordinaciji HZJZ-a je izrada Smjernica za sigurnija noćna okruženja i glazbene festivale, čiji je glavni cilj potaknuti organizatore i vlasnike prostora na stvaranje sigurnih uvjeta za sve sudionike noćnih događanja, smanjenje zdravstvenih i sigurnosnih rizika te osiguranje dostupnosti ključnih usluga. Smjernice obuhvaćaju različite vrste noćnih okruženja i fokusiraju se na prevenciju najčešćih rizičnih ponašanja, kao što su zlouporaba alkohola, droga, nasilje, rizično seksualno ponašanje i vožnja pod utjecajem psihoaktivnih tvari.
Poseban naglasak stavljen je na odgovorno posluživanje alkohola, uključujući edukaciju osoblja o sprječavanju posluživanja alkohola intoksiciranim osobama i maloljetnicima te primjenu narukvica za lakše prepoznavanje maloljetnih i punoljetnih posjetitelja. Smjernice također preporučuju odgovornu prodaju alkohola i sprječavanje prekomjerne konzumacije, uz obuku osoblja kako bi se osigurala sigurnost svih sudionika noćnih događanja.
HZJZ je 2023. pokrenuo i info-liniju za ovisnosti putem koje se može doznati kome se osobe mogu obratiti u slučaju problema s ovisnostima. Linija je anonimna i dostupna putem besplatnog telefona 0800 200 070 ili 091 468 3070 (uključujući Viber i WhatsApp) te e-maila ovisnosti@hzjz.hr, a otvoren je i Portal o ovisnostima (https://ovisnosti.hzjz.hr/), gdje možete pronaći dodatne informacije o uslugama i kontaktima ustanovama.
Provodi se i projekt kojeg je 2019. pokrenula HUP Koordinacija proizvođača, trgovaca i distributera jakih alkoholnih pića čije se aktivnosti koordinacije temelje na potrebama poduzeća za promicanjem zajedničkih interesa i djelovanja u područjima zakonskih odredbi, koje se odnose na alkoholne proizvode, promicanje odgovornog ponašanja potrošača kao i promociju tradicionalnih domaćih i međunarodnih proizvoda te smanjenje crnog tržišta alkoholnih pića. Jedna od aktivnosti koju su pokrenuli odnosi se na projekt „Poslužujem odgovorno“, čiji je cilj prevencija maloljetničke konzumacije alkohola, ukazivanje na važnost odgovorne konzumacije alkohola kod odraslih osoba, kao i promoviranje ugostiteljskih objekata koji alkoholna pića poslužuju na odgovoran način.
(Romana Kovačević Barišić)
