Hrvatska je među zemljama u kojima se lijek ne može kupiti izvan ljekarne, a prema odgovorima struke i politike koje smo dobili, to se još dugo neće mijenjati
U Londonu u običnoj kvartovskoj trgovini možete kupiti lijekove poput paracetamola i brufena, a ako zatreba, i naljepnice za herpes. Ima na policima brdo lijekova koji se mogu kupiti bez recepta i bez odlaska u ljekarnu. Zaboli li vas glava ili zub, lijek koji će vam olakšati bolove možete kupiti i na kiosku ili benzinskoj postaji.
Smanjene doze
Uglavnom su to lijekovi za prepoznatljive tegobe koje obično traju oko dva do tri dana, koji tijekom normalne upotrebe uzrokuju malo nuspojava. Na primjer, u trgovini možete kupiti neutralizatore želučane kiseline s kalcijevim karbonatom ili magnezijevim hidroksidom. Kako bi se smanjio rizik, mnogi lijekovi namijenjeni prodaji izvan ljekarni sadrže smanjene doze u jednom pakiranju. Istraživanje provedeno 2021. godine pokazalo je da u desetak europskih zemalja građani mogu kupiti lijekove izvan ljekarne. Među takve su uvrštene Poljska, Irska, Nizozemska, Slovenija, Mađarska, Italija, Češka, Danska, Švedska i Norveška. U Italiji i Sloveniji moguće je kupiti lijekove izvan ljekarni, ali prodaju obavlja ljekarnik. Hrvatska je među zemljama u kojima Aspirin ili Ibuprofen ne možete kupiti izvan ljekarne, a prema odgovorima koje smo dobili, to se još dugo neće mijenjati jer protiv je i struka i politika.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) 2013. godine donijela je popis medicinskih proizvoda koji se mogu prodavati izvan ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo medicinskim proizvodima, na kojem su se našle tablete za čišćenje proteza, kutije prve pomoći, otopine za vlaženje usne šupljine, sprejevi za površinsku dezinfekciju ogrebotina i manjih rana, proizvodi za tretman kurjič očiju, kreme za strije i drugo.
U Ministarstvu zdravstva pojašnjavaju da u skladu s nacionalnom zakonskom regulativom promet lijekova na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe kojima je odobreno obavljanje ljekarničke djelatnosti, te specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima kojima je dana dozvola Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Temeljem važećeg pravilnika o razvrstavanju lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, lijekovi se razvrstavaju na one koji se izdaju na recept u ljekarni, bez recepta u ljekarni, te one koji se izdaju bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Način i mjesto izdavanja lijekova donosi Agencija.
Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) smatra da prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni, primjerice u trgovinama, nije primjereno ni sigurno rješenje za hrvatski zdravstveni sustav, a ni širi društveni kontekst
– Za dobivanje statusa bezreceptnog lijeka potrebno je zadovoljiti stroge uvjete sigurne primjene lijekova, što znači mali broj mogućih nuspojava koje se mogu pojaviti u samoliječenju, indikacija za samoliječenje mora biti takva da pacijent može samostalno postaviti dijagnozu, na primjer glavobolja, zubobolja, povišena temperatura i slično, dok se veličina pakiranja mora ograničiti na najviše 10 dana samoliječenja sukladno smjernicama Europske komisije. Upravo naglašavajući težnju prema farmaceutskoj izvrsnosti i etici u službi zdravlja, struka izražava protivljenje proširenju tržišta bezreceptnih lijekova te njihovom izdavanju bez stručnog nadzora ljekarnika, odnosno daljnjoj liberalizaciji tržišta bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj – kažu za Večernjakov portal Ordinacija.hr u Ministarstvu.
Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) smatra da prodaja bezreceptnih lijekova izvan ljekarni, primjerice u trgovinama, nije primjereno ni sigurno rješenje za hrvatski zdravstveni sustav, a ni širi društveni kontekst.
– Za razliku od nekih drugih zemalja, poput Velike Britanije, Hrvatska ima gusto razvijenu mrežu javnih ljekarni koje su lako dostupne građanima i u urbanim i u ruralnim sredinama. U svim ljekarnama lijekove izdaju visokoobrazovani zdravstveni radnici, magistre i magistri farmacije, koji svojim stručnim znanjem osiguravaju pravilnu i sigurnu primjenu lijekova, uključujući i one koji se izdaju bez recepta. Važno je naglasiti da i bezreceptni lijekovi mogu imati nuspojave, kontraindikacije te interakcije s drugim lijekovima ili zdravstvenim stanjima pacijenata. Zbog toga je profesionalno savjetovanje ljekarnika ključno u svakodnevnoj samoliječenju građana – ističu u Hrvatskoj ljekarničkoj komori.
Svi lijekovi u Hrvatskoj, dodaju, podliježu strogim uvjetima čuvanja koji su propisani zakonodavstvom, što uključuje kontrolirane temperature, zaštitu od svjetla, vlage i drugih vanjskih utjecaja.
– Trgovački objekti i prodajna mjesta izvan ljekarničkog sustava nemaju uvjete, ni nadzor, ni obvezu poštivanja tih standarda, što direktno može utjecati na kvalitetu i sigurnost lijekova. Iz navedenih razloga, HLJK smatra kako je u interesu javnog zdravlja da se lijekovi, uključujući bezreceptne, i dalje prodaju isključivo u ljekarnama, uz stručni nadzor ljekarnika i u uvjetima koji osiguravaju njihovu učinkovitost i sigurnost – zaključuju.
U HUP-ovoj Udruzi ljekarnika kažu nam da je ljekarništvo najuređeniji dio zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.
– Lijek nije roba i nužno je da izdavanje svakog lijeka ostane pod nadzorom magistra farmacije kao najkompetentnije osobe koja, uz dodatno savjetovanje, izdaje lijek pacijentu. U pogledu zdravstvene sigurnosti, zadržavanje ovakvog načina prodaje je u najboljem interesu svakog pacijenta u Hrvatskoj – prenosi stav udruge Anita Džapo iz HUP-a.
Prema istraživanju koje smo spomenuli, u Austriji se lijekovi bez recepta mogu prodavati samo u ljekarnama, kao i u Francuskoj u kojoj su popularne samoposlužne ljekarne, gdje su lijekovi dostupni pacijentima na policama, pa se s njima odlazi na konzultacije do farmaceuta koji će ih izdati i naplatiti.
Kako je to u ostalim zemljama?
U Portugalu samo ljekarnik, farmaceutski tehničar ili prodavač pod nadzorom ljekarnika može izdavati lijekove izvan ljekarne i samo osobama starijim od 16 godina. U Poljskoj je izrađen popis s 52 aktivne tvari odobrene za promet izvan ljekarni, kao sastojci lijekova s lokalnim i sistemskim učincima, što uključuje analgetike poput paracetamola, ibuprofena, cetilsalicilne kiseline i određene pripravke za grlobolju. Ne postoje ograničenja u veličini pakiranja ili jačini određenog lijeka. Obično se postavljaju na blagajne, a u većim trgovinama postoje zasebne police koje ne moraju biti označene ili odvojene od ostalih proizvoda.
U Švedskoj je prodaja odabranih lijekova moguća izvan ljekarni od 2009. godine, uključujući i u trgovinama koje rade 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. Farmaceutski proizvodi moraju biti odvojeni od ostalih proizvoda na način koji omogućuje osoblju vizualni nadzor. Lijekovi bez recepta ne smiju se prodavati izvan ljekarni osobama mlađim od 18 godina. Mađarsko Ministarstvo zdravstva objavilo je 2007. godine popis lijekova bez recepta koji se mogu prodavati u maloprodajnim objektima, a na popisu su se našli analgetici, kreme protiv gljivica, protuupalna sredstva, antihistaminici, kapi za oči i drugo. Popis se redovito ažurira. ( Ivica Beti )
