Ako ste dobili uputnicu za ultrazvuk vratnih krvnih žila, poznat i kao Doppler karotida, vjerojatno imate brojna pitanja. Riječ je o jednoj od najvažnijih neinvazivnih pretraga u modernoj medicini, koja liječnicima pruža izravan uvid u stanje arterija koje opskrbljuju mozak krvlju i kisikom te je temeljni alat u prevenciji moždanog udara.
Liječnik vas je uputio na ultrazvučni pregled vratnih žila i to je u vama vjerojatno izazvalo određenu dozu zabrinutosti. No, važno je znati da je riječ o potpuno bezbolnoj, sigurnoj i rutinskoj dijagnostičkoj metodi koja ne koristi ionizirajuće zračenje. Svaka osoba ima dvije karotidne arterije, po jednu sa svake strane vrata, koje su ključne jer dovode oksigeniranu krv iz srca u mozak. Upravo te, ali i vertebralne arterije, pregledavaju se ovom metodom.
Pregled od pola sata
Sama pretraga izvodi se dok udobno ležite na leđima, a radiolog će vam na vrat nanijeti topli gel na bazi vode. Taj gel omogućuje sondi, malenom uređaju koji se nježno pritišće i pomiče po koži, da šalje i prima zvučne valove te na zaslonu stvara detaljnu sliku unutrašnjosti vaših arterija u stvarnom vremenu. Cijeli postupak obično traje od 20 do 30 minuta, a nakon njega nema nikakvih ograničenja i možete se odmah vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.
Liječnik na ekranu ne promatra samo postoji li suženje, već i brzinu protoka krvi kroz arterije. Glavni cilj je otkriti aterosklerotske plakove – nakupine masnoća, kalcija i drugih tvari koje se talože na stijenkama arterija
Razlozi za upućivanje na ovu pretragu su brojni, no najčešće su povezani s procjenom rizika od moždanog udara. Vaš liječnik može posumnjati na suženje (stenozu) ili začepljenje karotidnih arterija ako imate rizične faktore poput visokog krvnog tlaka (hipertenzije), povišenog kolesterola, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine ili obiteljsku povijest srčanih i moždanih udara. Također, pretraga je nužna ako ste iskusili simptome koji upućuju na prolaznu ishemijsku ataku (TIA), poznatiju kao mini-moždani udar. To uključuje iznenadnu slabost u licu, ruci ili nozi, probleme s vidom na jednom oku ili poteškoće s govorom. Ponekad liječnik tijekom pregleda stetoskopom može čuti neuobičajen šum (bruit) u vašim arterijama, što je također jasan znak za daljnju dijagnostiku Doppler ultrazvukom.
Tijekom pregleda, dok tehničar pomiče sondu, možda ćete čuti pulsirajući zvuk koji predstavlja protok vaše krvi. Liječnik na ekranu ne promatra samo postoji li suženje, već i brzinu protoka krvi kroz arterije. Glavni cilj je otkriti aterosklerotske plakove – nakupine masnoća, kalcija i drugih tvari koje se talože na stijenkama arterija. Upravo ti plakovi s vremenom mogu suziti ili potpuno blokirati arteriju, ili pak s njihove površine može otpasti komadić (embolus) koji putuje u mozak i uzrokuje moždani udar. Stupanj suženja ključan je podatak; stenoza od 50 do 69 posto smatra se umjerenom, dok ona iznad 70 posto predstavlja značajan rizik i zahtijeva pažljivo planiranje liječenja.
Otkrivanje “nestabilnih” plakova
Ipak, moderna dijagnostika ide i korak dalje od pukog mjerenja postotka suženja. Kvalitetan ultrazvučni pregled može otkriti i takozvane “ranjive” ili “nestabilne” plakove, koji su posebno opasni. Liječnici analiziraju sastav plaka – je li mekan i bogat lipidima, ima li krvarenja unutar sebe (intraplak hemoragija) ili ulceriranu, neravnu površinu. Takvi plakovi imaju znatno veći rizik od pucanja i uzrokovanja ishemijskog događaja, čak i ako ne uzrokuju veliko suženje. U nekim, rjeđim slučajevima, osobito kod mlađih pacijenata, ultrazvuk može otkriti i disekciju vratne arterije – rascjep stijenke žile koji je također jedan od važnih uzroka moždanog udara i zahtijeva hitno i specifično liječenje.
Nalaz ultrazvuka vratnih žila temelj je za daljnje odluke. Važno je naglasiti da čak i ako se otkrije značajno suženje, to ne znači automatski da je potrebna operacija. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, prva i osnovna linija liječenja je optimizirana medikamentozna terapija. Ona uključuje lijekove za snižavanje kolesterola (statine), s ciljem smanjenja LDL kolesterola ispod 1.4 mmol/L, antiagregacijsku terapiju (najčešće niske doze aspirina) za sprječavanje stvaranja ugrušaka te strogu kontrolu krvnog tlaka i šećerne bolesti. Uz to su neizostavne i promjene životnih navika, poput prestanka pušenja i redovite tjelesne aktivnosti.
Kada je potreban zahvat?
U slučajevima kada je pacijent nedavno imao simptome (TIA ili manji moždani udar), a stenoza je veća od 50 posto, ili kod asimptomatskih pacijenata s vrlo visokim stupnjem suženja (obično >70-80%) i karakteristikama vulnerabilnog plaka, razmatra se revaskularizacija. Dvije su glavne metode: karotidna endarterektomija (CEA), kirurški zahvat kojim se plak fizički uklanja iz arterije, i ugradnja karotidnog stenta (CAS), endovaskularna metoda kojom se arterija proširuje balonom i podupire metalnom mrežicom. Odluku o tome koja je metoda bolja donosi multidisciplinarni tim ovisno o nalazu, dobi pacijenta i drugim bolestima. Ultrazvuk je, stoga, ne samo dijagnostički alat, već i putokaz koji usmjerava cjelokupno liječenje s jednim ciljem – očuvanjem zdravlja vašeg mozga. ( Ordinacija.hr )
