Meningitis je upala zaštitnih ovojnica koje okružuju mozak i leđnu moždinu, a može biti uzrokovan virusima, bakterijama ili drugim mikroorganizmima.
Meningitis je izuzetno opasna bolest čija se tragedija krije u podmuklom početku. Simptomi se mogu pojaviti naglo, unutar nekoliko sati, ili se razvijati tijekom nekoliko dana, a u početnoj fazi često nalikuju onima obične gripe, što mnoge navede da zanemare prve znakove upozorenja. Upravo ta sličnost čini meningitis tempiranom bombom. Radi se o upali meninga, triju membrana koje poput zaštitnog štita obavijaju mozak i leđnu moždinu. Najčešći uzročnici su virusi, koji u pravilu izazivaju blaži oblik bolesti koji prolazi bez specifičnog liječenja. Međutim, kada su uzročnici bakterije, situacija postaje dramatično ozbiljnija. Bakterijski meningitis je stanje opasno po život koje, ako se ne liječi brzo i agresivno antibioticima, može dovesti do teških neuroloških oštećenja. Zbog toga je ključno poznavati simptome i ne oklijevati s traženjem liječničke pomoći.
Klinički znakovi
Klasični znakovi meningitisa kod odraslih i starije djece uključuju iznenadnu visoku temperaturu, jaku glavobolju koja se ne smanjuje uzimanjem uobičajenih analgetika te ukočen vrat. Ukočenost vrata specifičan je simptom i manifestira se kao bol i otpor pri pokušaju savijanja glave prema naprijed, tako da brada dotakne prsa. Uz ovaj klasični trojac, često se javljaju i drugi alarmantni simptomi poput mučnine i povraćanja, izražene osjetljivosti na svjetlo (fotofobija), zbunjenosti, poteškoća s koncentracijom i buđenjem te napadaja. Kod meningokoknog meningitisa, uzrokovanog bakterijom Neisseria meningitidis, može se pojaviti i karakterističan osip. Riječ je o sitnim crvenim ili ljubičastim točkicama (petehijama) koje ne blijede kada se na njih pritisne staklenom čašom, što je znak krvarenja u koži i izuzetno ozbiljan simptom koji ukazuje na sepsu.
Prepoznavanje meningitisa kod dojenčadi i male djece predstavlja poseban izazov jer oni ne mogu opisati što osjećaju, a simptomi mogu biti nespecifični i drugačiji nego kod odraslih. Umjesto klasičnih znakova, kod beba treba obratiti pozornost na stalni, neutješni plač koji može biti neuobičajeno visokog tona, izraženu pospanost, letargiju i teško buđenje. Dijete može odbijati hranu, povraćati, biti izrazito razdražljivo ili, suprotno, neobično mirno i mlohavo. Jedan od najspecifičnijih znakova kod dojenčadi je izbočena ili napeta fontanela (mekani dio na vrhu bebine glave). Umjesto ukočenog vrata, može se primijetiti opća ukočenost tijela i vrata ili neobični pokreti. Tjelesna temperatura može biti visoka, ali ponekad i neuobičajeno niska. Zbog atipične kliničke slike, svaki nagli i neobjašnjivi poremećaj stanja kod bebe zahtijeva hitan liječnički pregled.
Ako sumnjate da vi ili netko u vašoj blizini ima meningitis, vrijeme je ključan faktor. Ne čekajte da se pojave svi simptomi ili da se stanje pogorša. Vjerujte svojim instinktima. Bakterijski meningitis može napredovati nevjerojatnom brzinom. Svako odgađanje liječenja drastično povećava rizik od trajnih posljedica kao što su gubitak sluha ili vida, oštećenje mozga, teškoće u učenju, epilepsija, zatajenje bubrega, pa čak i gubitak udova zbog sepse. Zbog toga se simptomi poput kombinacije visoke temperature, jake glavobolje, ukočenog vrata ili zbunjenosti moraju shvatiti kao apsolutno hitno stanje. Odmah se uputite u najbližu hitnu službu. Rana dijagnoza, koja se najčešće potvrđuje lumbalnom punkcijom, i brzi početak terapije antibioticima doslovno mogu spasiti život i spriječiti invaliditet.
Tko je u najvećem riziku?
Iako se meningitis može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, određene skupine su pod povećanim rizikom. Djeca mlađa od pet godina najčešće obolijevaju od virusnog meningitisa, dok je bakterijski meningitis češći kod osoba mlađih od 20 godina. Adolescenti i mladi odrasli koji žive u kolektivima, poput studentskih i učeničkih domova ili vojarni, izloženi su većem riziku od meningokokne bolesti jer se bakterija lako širi kapljičnim putem u velikim grupama. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, bilo zbog bolesti poput HIV-a i dijabetesa, terapije koja suprimira imunitet ili stanja poput alkoholizma, također su znatno podložnije infekciji. Trudnice imaju povećan rizik od infekcije bakterijom listerijom, koja može uzrokovati meningitis i biti fatalna za plod. Rizik je povećan i kod osoba koje nemaju slezenu ili imaju oštećenu funkciju slezene, kao i kod onih koji nisu primili preporučena cjepiva.
Bakterijski meningitis može napredovati nevjerojatnom brzinom. Svako odgađanje liječenja drastično povećava rizik od trajnih posljedica kao što su gubitak sluha ili vida, oštećenje mozga, teškoće u učenju, epilepsija, zatajenje bubrega, pa čak i gubitak udova zbog sepse.
Prevencija je najbolja zaštita
Najefikasniji način zaštite od nekih od najopasnijih oblika bakterijskog meningitisa jest cijepljenje. Rutinska cijepljenja iz dječjeg programa, poput cjepiva protiv Haemophilus influenzae tipa b (Hib) i pneumokoka (PCV), drastično su smanjila pojavnost ovih teških bolesti. Za adolescente, obično u dobi od 11 do 12 godina, preporučuje se cjepivo protiv meningokoka (MenACWY), uz docjepljivanje sa 16 godina. Postoji i cjepivo (MenB) koje štiti od meningokoka serogrupe B, koji nije pokriven starijim cjepivom. Osim cijepljenja, važne su i opće higijenske mjere koje pomažu u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. To uključuje redovito i temeljito pranje ruku, izbjegavanje dijeljenja čaša, pribora za jelo, četkica za zube i balzama za usne. Važno je jačati imunološki sustav zdravim načinom života koji podrazumijeva dovoljno sna, redovitu tjelovježbu i uravnoteženu prehranu. U slučaju bliskog kontakta s osobom oboljelom od bakterijskog meningitisa, liječnik može propisati preventivnu dozu antibiotika kako bi se spriječio razvoj bolesti.
( Ordinacija.hr )
