Bol u ramenu često pripisujemo umoru ili istegnuću, no iza nje se može skrivati kalcifikat – tvrda nakupina kalcija u tetivama i zglobovima. Saznajte zašto nastaju, kako ih prepoznati i koje su najuspješnije metode liječenja bez operacije.
Bol u ramenu, kuku ili koljenu često povezujemo s istegnućem, lošim držanjem ili umorom, no ponekad uzrok mogu biti i kalcifikati. Riječ je o, kako na službenim stranicama Poliklinike Medical Body Balance piše ravnatelj Velibor Viboh, mag.physioth., tvrdim nakupinama kalcija koje se nakupljaju u tetivama, ligamentima ili zglobnim čahurama.
Najčešće se nalaze u ramenu, ali mogu nastati i u koljenu, kuku, gležnju pa čak i u kralježnici, gdje se zovu spondilofiti (koštani trnovi) ili osteofiti (koštane izrasline). Sličan proces događa se i u krvnim žilama, gdje ga poznajemo pod nazivom ateroskleroza.
Kako nastaju kalcifikati?
Do kalcifikata dolazi kada tijelo na mikrotraume reagira nakupljanjem kalcija. To se može dogoditi zbog:
- ponavljajućih pokreta (npr. kod sportaša, frizera, stomatologa, automehaničara),
- nepravilnog držanja i slabe posture,
- parcijalnih ruptura (djelomičnih puknuća tetiva),
- prirodnog procesa starenja.
Naše tijelo pritom ima “najbolju namjeru” jer nastoji ojačati oštećeno područje. No, kalcifikat koji nastane može značajno ometati normalne pokrete i uzrokovati bol.
Zašto rame najčešće strada?
Rame je specifičan zglob jer, ističe Viboh, doslovno “visi u prostoru” i oslanja se na snagu mišića rotatorne manšete. Ako postoji mišićni disbalans ili loša postura, tetive trpe veći pritisak. Zato se kalcifikati najčešće pojavljuju upravo u ramenu – u 80% slučajeva na tetivi supraspinatusa, u 15% na infraspinatusu, a u 5% na subscapularisu.
Faze nastanka kalcifikata
Kalcifikati, poručuje, ne nastaju “preko noći” već se proces odvija u fazama:
- Formativna faza – počinje taloženje kalcija u tetivi; bol je blaga do umjerena
- Faza mirovanja – kalcifikat je već formiran, može biti bezbolan
- Resorptivna faza – tijelo pokušava razgraditi kalcifikat; tada nastaje upala i jaka bol
- Post-kalcifikacijska faza – tetiva se obnavlja i dobiva novo tkivo
Većina pacijenata liječniku dolazi upravo u resorptivnoj fazi, kada bol postaje nepodnošljiva, osobito noću.
Kako prepoznati kalcifikat?
Najčešći simptomi su:
- oštra, probadajuća bol,
- bol pri podizanju ruke ili pokretima iznad glave,
- noćna bol koja remeti san,
- ograničen opseg pokreta,
- preskakanje ili škripanje u zglobu,
- osjećaj ukočenosti ili “smrzavanja ramena”,
- gubitak snage u ruci.
Posebno je karakteristično da se bol javlja iznenada, primjerice, dok čistite prozore, bojite zidove ili jednostavno podignete ruku.
Vrste kalcifikata
Kalcifikati se mogu razlikovati prema:
- lokaciji – na hvatištu, u tetivi, u ligamentu ili čahuri
- obliku – duguljasti, ovalni, šiljasti, mrvičasti ili masivni
- uzroku – traumatski, biomehanički (nastaju kroz godine), degenerativni (starenje tkiva) ili reaktivni (nepoznatog uzroka)
Kako se dijagnosticiraju?
Za postavljanje dijagnoze najčešće se koriste:
- klinički pregled
- ultrazvučna dijagnostika (prikazuje i upalu tetiva)
- rendgenska snimka (procjenjuje veličinu i gustoću kalcifikata)
- MRI u složenijim slučajevima
Kalcifikati se obično mjere u milimetrima ili centimetrima kako bi se pratio njihov razvoj i učinkovitost terapije.
Kako ih liječiti?
Velik broj kalcifikata ne uzrokuje ozbiljne tegobe i otkrivaju se slučajno. No, kada izazivaju bol i ograničavaju pokrete, potrebno je liječenje. Dobra vijest je da se u većini slučajeva ne liječe operacijom, nego konzervativnim metodama. Uspješnost takvog liječenja, piše Viboh, doseže čak 90% pacijenata.
Najčešće korištene metode su:
- Terapija udarnim valom (shockwave) – potiče stvaranje novih kapilara, poboljšava cirkulaciju i resorpciju kalcifikata.
- TECAR (INDIBA) terapija i HILT laser – smanjuju upalu i ubrzavaju regeneraciju.
- Terapijski ultrazvuk – “brusi” kalcifikat, danas se koristi uz shockwave terapiju.
- Ciljane vježbe – vraćaju snagu mišića i sprječavaju ponovne ozljede.
- Edukacija o prehrani i dodacima – minerali i vitamini mogu ubrzati resorpciju.
Terapija udarnim valom, napominje, nije nužno bolna. Većina pacijenata strahuje od boli, no intenzitet se može prilagoditi. Kod nekih se javi nelagoda, ali učinak je značajan – kalcifikat se “razgrađuje” i do 1,5 mm po tretmanu.
Što kaže znanost?
- Kalcifikati su prisutni kod 2,5 – 7,5% odraslih, češće kod žena nakon 50. godine
- Uzrok su boli u ramenu kod čak 39 – 62% pacijenata
- Neoperativne metode liječenja imaju uspješnost i do 90%
- Veličina kalcifikata ne određuje nužno jačinu boli – važnija je njegova struktura i konzistencija
- Desno rame češće je zahvaćeno, iako nema jasnog znanstvenog objašnjenja
(Ordinacija.hr)
