H. pylori infekcija pogađa gotovo 70% Hrvata. Saznajte koji su simptomi, kako se dijagnosticira, kada posjetiti liječnika, te koje su mogućnosti farmakološkog i prirodnog liječenja.
Infekcija bakterijom Helicobacter pylori (ili H. pylori) jedna je od najčešćih na svijetu. Oko 50% svjetske populacije inficirano je ovom bakterijom, dok je u Hrvatskoj, ističu stručnjaci, taj postotak veći i iznosi gotovo 70%. Najčešće se prenosi u djetinjstvu, posebno u zemljama u razvoju, a širi se putem sline, povraćanog sadržaja, stolice te kontaminirane hrane i vode.
Koji su simptomi?
Većina infekcija H. pylori ne uzrokuje simptome. Kada se pojave, obično nastaju zbog upale želučane sluznice ili peptičkog ulkusa. Simptomi mogu uključivati:
- Bol ili peckanje u području želuca
- Bol u želucu koja se pogoršava kada je želudac prazan
- Mučninu
- Gubitak apetita
- Često podrigivanje
- Nadutost
- Gubitak tjelesne težine
Kada posjetiti liječnika?
Dogovorite pregled kod liječnika ako imate trajnu bol u želucu ili druge želučane simptome. Odmah potražite medicinsku pomoć ako imate:
- Oštru, iznenadnu ili jaku bol u želucu koja ne prolazi
- Krvavu ili crnu, katranastu stolicu
- Krvavo povraćanje ili povraćanje koje izgleda poput taloga kave
- Poteškoće s gutanjem
- Neuobičajeni umor, vrtoglavicu ili nesvjesticu
Rizični čimbenici
Na rizik od infekcije H. pylori, kako stoji na stranicama Mayo Clinic, utječu životni uvjeti, zdravstvena povijest i prehrambene navike. Rizični čimbenici uključuju:
- Život u prenapučenim uvjetima – kućanstva s mnogo ljudi povećavaju rizik
- Nedostatak sigurnog izvora čiste vode – bakterije se mogu širiti kontaminiranom vodom
- Život u zemljama u razvoju – gdje su uvjeti života i čista voda teže dostupni. Infekcije su češće u djetinjstvu.
- Određena zdravstvena stanja – dugotrajna upala i stanjivanje želučane sluznice (atrofični gastritis), perniciozna anemija te dobroćudni tumori želuca (gastrični adenomi).
- Obiteljska povijest – rizik raste ako su roditelj ili brat/sestra imali peptički ulkus ili rak želuca.
- Dijeljenje hrane ili pribora za jelo – bakterije se mogu širiti slinom.
Kako se dijagnosticira?
Dijagnostički postupci dijele se na neinvazivne (bez sonde) i invazivne (sa sondom).
Neinvazivne metode
- Urea izdisajni test – jednostavan i pouzdan test koji otkriva bakteriju u želucu. Pacijent popije obilježenu ureu, a bakterija, ako je prisutna, oslobađa CO₂ koji se mjeri izdahom. Test je brz, neinvazivan i može se provesti i kod djece. Također se koristi za provjeru uspješnosti liječenja.
- Test stolice – otkriva H. pylori antigen u stolici i potvrđuje aktualnu infekciju.
- Serološki test (krv i slina) – otkriva antitijela na H. pylori. Sve se manje koristi jer može davati lažno pozitivne rezultate, osobito nakon liječenja.
Prema preporukama europskih stručnjaka, neinvazivni testovi pogodni su za osobe mlađe od 45 godina bez težih simptoma, a mogu se provesti već u ordinaciji obiteljskog liječnika.
Invazivne metode
Kod teških simptoma, poput jake boli, povraćanja, krvarenja ili značajnog gubitka težine, osobito kod osoba starijih od 45 godina, preporučuje se gastroduodenoskopija. Tijekom pregleda uzimaju se uzorci tkiva (biopsija) za potvrdu prisutnosti bakterije i procjenu oštećenja sluznice.
Liječenje H. pylori infekcije
Kod potvrđene infekcije, kako za Vaše zdravlje piše mr. sc. Nada Ðurinek, dr. med., liječenje je važno kako bi se spriječilo nastajanje ulkusa, raka želuca ili limfoma. Osobe s izraženim simptomima svakako trebaju terapiju.
Farmakoterapija
Najčešće se primjenjuje trojna terapija: dva antibiotika i jedan lijek za smanjenje kiselosti želučane sluznice (inhibitor protonske pumpe) tijekom 10–14 dana. Antibiotici uništavaju bakteriju, dok lijek za smanjenje kiseline pomaže zacjeljivanju želučanih rana.
Iako se ponekad javljaju nuspojave poput mučnine ili proljeva, važno je završiti cijeli tijek terapije kako bi bakterija bila potpuno uklonjena i spriječio se recidiv. U rijetkim slučajevima, može biti potrebna ponovljena terapija drugačijom kombinacijom lijekova. Nakon liječenja, preporučuje se ponovno testiranje (najčešće izdisajnim testom) šest do osam tjedana kasnije.
Prirodna podrška liječenju
Određene namirnice mogu pomoći u suzbijanju bakterije i poticanju izlječenja:
- maslinovo ulje
- brokula i klice brokule
- brusnica
- kurkuma
- zeleni čaj
- probiotici
Higijensko-dijetetske mjere
Prehrana i higijena važni su u prevenciji i liječenju infekcije:
- izbjegavajte pušenje, gazirana pića, prženu hranu, kavu, čaj i alkohol
- pripazite na lijekove poput nesteroidnih protuupalnih lijekova, salicilata i hormona
- održavajte besprijekornu higijenu ruku, posuđa, posteljine i pribora za jelo
H. pylori može se prenijeti direktnim kontaktom, stoga dijeljenje hrane i pribora s oboljelom osobom povećava rizik od infekcije.
Komplikacije
Infekcija H. pylori može dovesti do drugih zdravstvenih problema:
- Ulkusi – bakterije oštećuju zaštitnu sluznicu želuca i tankog crijeva, što omogućava želučanoj kiselini da stvori ranu. Oko 10–15% zaraženih razvije ulkus.
- Upala (gastritis) – infekcija može izazvati iritaciju i oticanje želučane sluznice.
- Rak želuca – infekcija H. pylori snažan je rizični čimbenik za određene vrste raka želuca, no samo mali broj zaraženih razvije rak. Ograničavanje soli i ukiseljene hrane može smanjiti rizik.
(Ordinacija.hr)
