Žene s gestacijskim dijabetesom imaju slabije rezultate na testovima kognicije, a njihova djeca veći rizik od razvojnih poremećaja poput ADHD-a i autizma.
Meta-analiza gotovo 50 znanstvenih studija otkrila je da gestacijski dijabetes, oblik dijabetesa koji se razvija isključivo tijekom trudnoće, može imati dugoročne posljedice ne samo na zdravlje majki, nego i na razvoj mozga njihove djece.
Rezultati su prošlog tjedna predstavljeni na Godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Beču. Analiza je obuhvatila podatke iz više od devet milijuna trudnoća u 20 zemalja svijeta, što je čini jednom od najopsežnijih do sada provedenih studija o ovoj temi.
Pad intelektualnih funkcija kod majki
Istraživački tim analizirao je podatke iz pet studija koje su ispitivale kognitivne funkcije trudnica. Rezultati su pokazali da žene koje su tijekom trudnoće razvile gestacijski dijabetes postižu u prosjeku 2,47 bodova niže rezultate na Montrealskoj kognitivnoj procjeni (MoCA), standardiziranom testu koji se koristi za otkrivanje blagih kognitivnih oštećenja.
To znači da se učinci bolesti ne odražavaju samo na fizičko zdravlje, nego i na mentalne sposobnosti majki. Stručnjaci ipak naglašavaju da je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo traju li te promjene i nakon poroda.
Djeca izložena riziku
Još su izraženiji rezultati dobiveni analizom 43 studije koje su ispitivale razvoj djece. Djeca izložena gestacijskom dijabetesu u maternici imala su:
- u prosjeku gotovo 4 boda niži IQ u odnosu na djecu čije majke nisu imale dijabetes u trudnoći,
- niže rezultate u verbalnoj kristaliziranoj inteligenciji (koja mjeri razumijevanje jezika i komunikacijske vještine) – u prosjeku za nešto više od tri boda.
Osim nižih rezultata na testovima inteligencije, pokazalo se da su takva djeca imala značajno veću vjerojatnost razvoja razvojnih poremećaja:
- 45 % veći rizik od razvojnih kašnjenja,
- 36 % veću vjerojatnost razvoja ADHD-a,
- 56 % veći rizik od poremećaja iz spektra autizma (ASD).
Zanimljivo je da istraživači nisu pronašli razlike u općoj strukturi mozga ili globalnim kognitivnim rezultatima. To sugerira da gestacijski dijabetes ne utječe nužno na cjelokupni razvoj mozga, već može poremetiti određene specifične funkcije poput pažnje, jezika ili socijalne komunikacije.
Koji su mogući mehanizmi?
Iako točni mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, znanstvenici ističu nekoliko bioloških procesa koji bi mogli igrati ulogu:
- kronična upala,
- oksidativni stres (oštećenje stanica),
- smanjena opskrba kisikom,
- povišene razine inzulina u trudnoći.
– Ovi čimbenici mogu poremetiti formiranje živčanih veza i razvoj mozga fetusa, a posljedice se kasnije mogu očitovati kroz poteškoće s učenjem, pažnjom i socijalnim interakcijama – navodi se u studiji.
Koliko je stanje često i tko je najviše u riziku?
Gestacijski dijabetes pogađa oko 14% svih trudnoća u svijetu, a stručnjaci upozoravaju da je učestalost u porastu. Najveći rizik imaju:
- žene starije od 35 godina,
- trudnice s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću,
- one koje imaju obiteljsku povijest dijabetesa,
- te žene koje pripadaju nebjelačkim etničkim skupinama.
Iako se u većini slučajeva bolest povuče nakon poroda, poznato je da povećava rizik od:
- visokog krvnog tlaka u trudnoći,
- carskog reza,
- te kasnijeg razvoja dijabetesa tipa 2.
Za djecu pak rizici uključuju:
- prijevremeni porod,
- visoku porođajnu težinu,
- te nisku razinu šećera u krvi odmah nakon rođenja.
Što kažu stručnjaci?
Profesorica Ling-Jun Li naglašava da ovi rezultati trebaju biti upozorenje i ženama i zdravstvenim sustavima.
– Naši nalazi jasno ukazuju da gestacijski dijabetes nije samo privremeno stanje tijekom trudnoće, nego da može imati ozbiljne dugoročne posljedice za majke i djecu. Važno je da žene brinu o vlastitom zdravlju tijekom trudnoće, ali i da prate razvoj svoje djece nakon poroda – napominje.
Dodaje da je posebno važno pratiti rutinske razvojne prekretnice kod djece, dok za majke još uvijek nedostaju istraživanja o dugoročnim učincima na kognitivne funkcije nakon poroda.
Što možete učiniti?
Za žene koje su u riziku, ali im gestacijski dijabetes još nije dijagnosticiran, stručnjaci preporučuju:
- rani probir i redovito praćenje šećera u krvi,
- zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost tijekom trudnoće,
- blisku suradnju s liječnikom u slučaju pojave simptoma ili povišenih vrijednosti glukoze.
Idući koraci u istraživanju
Trenutačna klinička ispitivanja pokazuju da optimalna kontrola glukoze može poboljšati kratkoročne ishode za majke i novorođenčad. Međutim, još uvijek nije jasno može li pravodobna intervencija smanjiti rizik od dugoročnih neurorazvojnih poremećaja poput ADHD-a i autizma.
– Morat ćemo pričekati rezultate dugoročnih randomiziranih kontroliranih studija kako bismo potvrdili donose li ti pristupi koristi i u tom području – zaključila je prof. Li.
(Ordinacija.hr)
