Angina pektoris je ozbiljan znak da srce ne dobiva dovoljno kisika. Saznajte sve o vrstama angine, njezinim simptomima, čimbenicima rizika te kako prepoznati kada je potrebna hitna medicinska pomoć.
Angina pektoris je bol ili nelagoda u prsima koja nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi bogate kisikom. To je jedan od glavnih simptoma koronarne bolesti srca i može se pojaviti kao pritisak, stezanje, žarenje ili bol u prsima.
Važno je naglasiti da angina sama po sebi nije bolest, već znak da nešto nije u redu s dotokom krvi u srce. Iako je relativno česta, može biti i opasna jer povećava rizik od srčanog udara.
Ljudi anginu često opisuju kao:
- stezanje, pritisak ili težinu u prsima,
- osjećaj kao da „nešto teško leži na prsima“,
- bol koja se može širiti u vrat, ruke, ramena, čeljust ili leđa.
Epizode angine mogu biti kratkotrajne i prolaziti nakon odmora ili lijekova, ali mogu biti i dugotrajnije i opasnije. Upravo zato svaku novu bol u prsima treba shvatiti ozbiljno.

Vrste angine
Prema uzroku i načinu pojavljivanja, razlikujemo četiri glavne vrste:
1. Stabilna angina
- Najčešći oblik.
- Javlja se prilikom napora (hodanje uzbrdo, fizička aktivnost, hladno vrijeme).
- Povlači se mirovanjem ili lijekovima.
- Predvidljiva je i slična prijašnjim epizodama.
- Traje kratko, obično pet minuta ili manje.
2. Nestabilna angina – hitno stanje
- Nepredvidiva i opasna.
- Može se javiti i u mirovanju.
- Bol traje duže (20 minuta ili više), intenzivnija je i ne prolazi s lijekovima.
- Ako se dotok krvi ne uspostavi, srce ostaje bez kisika i dolazi do srčanog udara.
3. Varijantna (Prinzmetalova) angina
- Nije uzrokovana suženjem arterija, već grčem (spazmom) u koronarnim arterijama.
- Javlja se u ciklusima, najčešće u mirovanju i noću.
- Glavni simptom je jaka bol u prsima, a ublažava se lijekovima.
4. Refraktorna angina
- Česta i ponavljajuća, unatoč terapiji lijekovima i promjenama životnog stila.
Koji su simptomi?
Glavni simptom je bol ili nelagoda u prsima, ali može biti praćen i drugim znakovima:
- osjećaj žarenja, punoće, pritiska ili stezanja,
- bol u rukama, vratu, čeljusti, ramenima ili leđima,
- vrtoglavica,
- umor,
- mučnina,
- kratak dah,
- pojačano znojenje.
Simptomi se razlikuju po intenzitetu i trajanju. Nove ili drukčije tegobe mogu signalizirati nestabilnu anginu ili srčani udar.

Angina kod žena
Kod žena simptomi često nisu tipični. To može otežati dijagnozu i odgoditi liječenje. Umjesto klasične boli u prsima, javljaju se:
- nelagoda u vratu, čeljusti, zubima ili leđima,
- mučnina,
- kratak dah,
- probadajuća bol umjesto pritiska,
- bol u želucu.
Kada potražiti pomoć?
Ako imate bol u prsima koja traje dulje od nekoliko minuta i ne prestaje mirovanjem ili lijekovima – odmah nazovite hitnu pomoć. To može biti znak srčanog udara.
Ako imate stabilnu anginu koja se pogoršava ili mijenja, također hitno potražite medicinsku pomoć. Za nove, neobjašnjive bolove u prsima uvijek se treba javiti liječniku radi dijagnostike i liječenja.
Kako nastaje angina?
Angina nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika (ishemija). Najčešći uzrok je koronarna bolest srca – suženje arterija zbog ateroskleroze (nakupljanja masnoća i plaka).
Plak u krvnoj žili može puknuti ili izazvati stvaranje ugruška. Time se protok krvi naglo smanjuje i srce ostaje bez kisika, što može dovesti do srčanog udara.
Tko je u većem riziku?
Vjerojatnost razvoja angine povećavaju:
- Dob – češća u osoba starijih od 60 godina
- Obiteljska anamneza – srčane bolesti u bližoj obitelji
- Pušenje – aktivno i pasivno
- Dijabetes
- Povišen krvni tlak
- Visoki kolesterol ili trigliceridi – osobito visoke razine LDL kolesterola
- Kronične bolesti – bubrežne bolesti, periferna arterijska bolest, metabolički sindrom, moždani udar
- Tjelesna neaktivnost – povećava rizik od pretilosti, dijabetesa i povišenog tlaka
- Pretilost – dodatno opterećuje srce
- Stres i ljutnja – podižu krvni tlak i potiču stezanje arterija
- Neki lijekovi – primjerice određeni lijekovi za migrenu
- Zlouporaba droga – kokain i drugi stimulansi mogu izazvati spazam krvnih žila
- Hladnoća – može potaknuti Prinzmetalovu anginu

Koje su komplikacije?
Angina može otežati svakodnevne aktivnosti poput hodanja ili penjanja stepenicama, ali najveća opasnost je srčani udar.
Upozoravajući znakovi uključuju:
- dugotrajan pritisak ili bol u prsima,
- širenje boli u ruku, rame, leđa, čeljust ili zube,
- nesvjesticu,
- osjećaj straha i „predosjećaj nesreće“,
- sve češće epizode boli,
- mučninu i povraćanje,
- trajnu bol u gornjem dijelu trbuha,
- kratak dah i obilno znojenje.
Ako primijetite ove simptome – odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.
Može li se prevenirati?
Angina se može spriječiti i kontrolirati zdravim životnim navikama:
- ne pušite i ne izlažite se pasivnom dimu,
- izbjegavajte ili ograničite alkohol,
- jedite uravnoteženu prehranu s manje zasićenih masnoća i soli,
- redovito vježbajte (uz preporuku liječnika),
- održavajte zdravu tjelesnu težinu,
- liječite druge bolesti (tlak, šećer, masnoće),
- spavajte 7–9 sati dnevno,
- smanjite stres i pronađite metode opuštanja,
- cijepite se prema preporukama liječnika radi smanjenja rizika od komplikacija.
Angina je ozbiljan znak da srce ne dobiva dovoljno kisika. Iako se može kontrolirati terapijom i promjenama životnog stila, u nekim slučajevima zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Prepoznajte simptome, pratite svoje tijelo i reagirajte na vrijeme – jer brza reakcija može spasiti život.
(Ordinacija.hr)