Prema podacima HALMED-a, Hrvati su u 2024. na lijekove potrošili gotovo 1,8 milijardi eura, što je 13% više nego godinu ranije, a na vrhu potrošnje i dalje su vitamin D i antineoplastici.
Hrvati su lani na lijekove potrošili ukupno 1.761.355.540 eura, kako pokazuju podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), a što je 13,3% više nego godinu ranije. Podaci potvrđuju, kako navodi HALMED, stabilan rast potrošnje koji traje već pet godina, s prosječnim godišnjim povećanjem od oko 5 do 6% u dozama i 125 u financijskim pokazateljima. Trend je stabilan, bez većih oscilacija, a najveći porast bilježe terapije za maligne bolesti i novi, tzv. pametni lijekovi.
– Iz podataka o broju izdanih originalnih pakiranja lijeka u ljekarnama, bolničkim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekovima na malo i veleprodajama izračunate su definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), a potrošnja je za svaki lijek iskazana i financijski, ukupnim iznosom u eurima – kako stoji na stranicama HALMED-a.
Najčešće korišteni lijekovi
Prema podacima, u Hrvatskoj su se lani najviše trošili lijekovi za kardiovaskularne bolesti, odnosno lijekovi koji djeluju na srce i krvne žile. Na drugom mjestu nalaze se lijekovi za probavni sustav i metabolizam, a zatim slijede lijekovi koji djeluju na živčani sustav te oni za krv i krvotvorne organe.
Ovakav poredak, ističu, prisutan je već godinama, što pokazuje da kronične bolesti srca i krvnih žila i dalje predstavljaju najveći zdravstveni teret u populaciji.
Vitamin D i dalje rekorder
Kada se promatraju pojedini lijekovi, apsolutni rekorder po potrošnji i dalje je vitamin D, a slijede ga atorvastatin, koji se koristi za regulaciju masnoća u krvi, zatim pantoprazol, lijek protiv želučanih tegoba, rosuvastatin te acetilsalicilna kiselina (aspirin).
Posebno je zanimljivo da vitamin D već petu godinu zaredom bilježi kontinuirani rast potrošnje, započet u vrijeme pandemije COVID-19, a visoka razina interesa za ovaj vitamin održala se i nakon nje zbog njegovog povoljnog djelovanja na imunološki sustav.
Na što se najviše trošilo?
Ukupna financijska potrošnja lijekova lani u Hrvatskoj bila je 13,3% viša nego u 2023. godini. To je nešto više od prosječnog rasta u posljednjih pet godina, koji iznosi 12,2%. Najviše novca izdvojeno je za lijekove za liječenje malignih bolesti i imunomodulatore, a iza njih slijede lijekovi za probavni sustav i metabolizam, zatim lijekovi za živčani sustav te lijekovi za kardiovaskularne bolesti. U svim glavnim skupinama potrošnja je bila viša nego godinu ranije.
Najveći rast iznad prosjeka bilježe hormonski lijekovi (+21,5%) i ponovno lijekovi za zloćudne bolesti i imunomodulatori (+20%). Samo lijekovi iz skupine L (lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori) u 2024. godini činili su čak 40% ukupne financijske potrošnje lijekova u Hrvatskoj.
Pad potrošnje vidljiv je u skupini J (lijekovi za sustavne infekcije), što se prvenstveno povezuje s cjepivima protiv COVID-19. Nakon masovne kampanje cijepljenja 2021., broj docjepljivanja se u narednim godinama postupno smanjivao, pa su i izdaci za cjepiva u 2023. i 2024. godini znatno niži.
Najskuplje terapijske skupine
Gledano po užim terapijskim skupinama, u 2024. su najviše financijske potrošnje imale:
- antineoplastici/citostatici (L01),
- imunosupresivi (L04),
- lijekovi za šećernu bolest (A10),
- antitrombotici (B01).
Svaka od prvih 30 terapijskih skupina imala je potrošnju veću od 10 milijuna eura. Najskuplja je bila skupina L01 – antineoplastici/citostatici, koja je već dugi niz godina na vrhu.
Samo u 2024. ta skupina porasla je za 20% u odnosu na godinu ranije, a čak 85% izdataka (oko 395 milijuna eura) odnosi se na inhibitore protein kinaza i monoklonska protutijela – skupinu novih, tzv. „pametnih“ lijekova koji su vrlo učinkoviti, ali i izrazito skupi. Od ostalih skupina, ističu se i imunosupresivi, lijekovi za dijabetes te antitrombotici.
Izvanbolnička i bolnička potrošnja lijekova
U 2024. godini izvanbolnička potrošnja lijekova u Hrvatskoj iznosila je 1.592,43 DDD/1000/dan, što predstavlja 97,17% ukupne potrošnje lijekova. U odnosu na 2023. godinu, riječ je o povećanju od 6,7%. Financijski, izvanbolnička potrošnja iznosila je 856 milijuna eura, odnosno 48,6% ukupne financijske potrošnje, što je rast od 9,9%.
S druge strane, bolnička potrošnja lijekova iznosila je 46,4 DDD/1000/dan (2,83% ukupne potrošnje), dok je financijski dosegnula 905 milijuna eura, odnosno 51,4% ukupne potrošnje lijekova. Iako je udio bolničke potrošnje u odnosu na ukupnu smanjen za 5,5% po DDD/1000/dan, financijski je zabilježen rast od 16,6%. Razlika između fizičke i financijske potrošnje objašnjava se činjenicom da se u bolnicama dominantno propisuju vrlo skupi lijekovi, od kojih mnogi nemaju dodijeljen DDD.
Potrošnja lijekova prema HZZO-u
Gledano prema načinu financiranja, u 2024. godini 90,3% ukupne potrošnje lijekova po DDD/1000/dan pokriveno je sredstvima HZZO-a, što odgovara financijskom iznosu od 1,6 milijardi eura (90,8%). Lijekovi koji se ne financiraju iz HZZO-a činili su 9,7% po količini i 9,2% po vrijednosti. Omjer potrošnje između lijekova koji su na teret HZZO-a i onih koji nisu ostao je kroz godine vrlo stabilan.
Potrošnja lijekova prema načinu izdavanja
Prema načinu izdavanja, u 2024. godini lijekovi na recept činili su 93,6% ukupne potrošnje po DDD/1000/dan i 93,2% ukupne financijske potrošnje. Bezreceptni lijekovi činili su 6,4% po količini i 6,8% po financijskoj vrijednosti. Tijekom razdoblja od 2014. do 2024. godine omjer potrošnje između lijekova na recept i bezreceptnih lijekova bio je vrlo stabilan i gotovo nepromijenjen.
1687 različitih lijekova na tržištu
U 2024. godini u prometu je bilo 1687 lijekova prema međunarodnom nezaštićenom imenu (INN). Broj dostupnih lijekova raste, a porast se bilježi u gotovo svim terapijskim skupinama, uključujući kardiovaskularne i onkološke lijekove.
Prema HALMED-ovim podacima, 90% ukupne potrošnje lijekova ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), dok oko 10% građani plaćaju izravno. Omjer potrošnje lijekova na recept i bez recepta ostaje stabilan – oko 94 prema 6%.
– Rezultati potvrđuju da se u Hrvatskoj najviše troši na terapije koje dugoročno osiguravaju bolju kontrolu kroničnih bolesti, ali sve veći udio otpada i na najnovije, skupe lijekove za liječenje malignih i autoimunih bolesti – zaključuje HALMED.
(Ordinacija.hr)
