Dok obilježavamo Nacionalni dan hodanja, znanost donosi fascinantne dokaze o moći ove jednostavne aktivnosti. Istraživanja potvrđuju da redovita šetnja nije samo blagodat za tijelo, već i ključni saveznik u očuvanju oštrine uma, jačanju pamćenja i borbi protiv najtežih neurodegenerativnih bolesti.
Naše poimanje mozga desetljećima je bilo pogrešno; smatrali smo ga strojem čiji se dijelovi s vremenom troše i čiji je kapacitet ograničen. Međutim, moderna neuroznanost otkrila je da je mozak “plastičan” organ čiji se krugovi neprestano mijenjaju ovisno o našim aktivnostima. Stara uzrečica “koristi ili izgubi” ovdje vrijedi više nego igdje drugdje, jer se čini da naš mozak više propada od nekorištenja nego od prekomjerne upotrebe. U tom kontekstu, hodanje se nameće kao jedna od najmoćnijih, a ujedno i najdostupnijih aktivnosti za njegovo jačanje. Više nije riječ samo o preporukama temeljenim na općem zdravlju, već o konkretnim dokazima koji pokazuju mjerljive pozitivne promjene u funkciji i strukturi mozga.
Kognitivne performanse
Najnovija studija objavljena u časopisu Age and Aging donosi revolucionarno otkriće: samo pet minuta vježbe koja ubrzava rad srca, poput brzog hodanja, može značajno poboljšati kognitivne performanse, osobito kod starijih osoba. Ključ je u postizanju točke u kojoj primjećujete ubrzanje otkucaja srca i disanja. Taj “brzi” tempo potiče jači protok krvi prema mozgu, opskrbljujući ga kisikom i hranjivim tvarima. Rezultati su pokazali izravnu vezu između takvih kratkih, ali intenzivnih šetnji i bolje brzine obrade informacija, poboljšane izvršne funkcije koja nam omogućuje planiranje i multitasking te jačeg radnog pamćenja, ključnog za kratkoročno zadržavanje informacija. Učinak je najizraženiji kod osoba koje su uglavnom sjedilačkog načina života, što pokazuje da nikada nije kasno za prve korake.
Dugoročne dobrobiti hodanja još su impresivnije, posebice u kontekstu borbe protiv demencije i Alzheimerove bolesti. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Maryland pokazalo je da redovite šetnje, u trajanju od 12 tjedana, jačaju veze unutar i između ključnih moždanih mreža. Te mreže, koje s vremenom propadaju kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, nakon programa hodanja pokazale su jaču i sinkroniziraniju aktivnost. Sudionici studije, u dobi od 71 do 85 godina, pokazali su značajno poboljšanje u sposobnosti pamćenja i prepričavanja priča. Ovi rezultati pružaju nadu da tjelovježba može usporiti ili čak stabilizirati stanje kod osoba s ranim znakovima kognitivnog pada, odgađajući potencijalni prijelaz u teži oblik demencije.
Hodanje potiče proizvodnju moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), proteina koji djeluje kao “gnojivo za mozak”.
Zapanjujuće je i otkriće da hodanje može djelovati kao zaštitni štit čak i za one s genetskom predispozicijom za Alzheimerovu bolest. Studije su pratile osobe koje nose gen APOE4, povezan s višim rizikom od razvoja bolesti, i otkrile da tjelesna aktivnost ima snažan zaštitni učinak. Hodanje potiče proizvodnju moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), proteina koji djeluje kao “gnojivo za mozak”. BDNF podržava zdravlje postojećih moždanih stanica, potiče rast novih i jača veze među njima, što je presudno za učenje i pamćenje. Na taj način, promjenom životnih navika možemo aktivno utjecati na to kako će se naši geni izraziti, smanjujući rizik koji smo naslijedili.
Veći mozak i bolje pamćenje
Osim funkcionalnih poboljšanja, hodanje dovodi i do mjerljivih strukturnih promjena. Istraživanja su potvrdila da redovita tjelesna aktivnost, uključujući brzo hodanje, može povećati volumen ključnih dijelova mozga. Jedan od njih je hipokampus, centar za dugoročno pamćenje i prostornu navigaciju, koji se prirodno smanjuje starenjem. Veći volumen hipokampusa izravno je povezan s boljim pamćenjem. Slično tome, studija koja je pratila starije osobe otkrila je da su oni koji su hodali barem 1,5 kilometara dnevno imali veći volumen sive tvari, uključujući i frontalni režanj, zadužen za rezoniranje i rješavanje problema. Time su smanjili rizik od kognitivnog oštećenja za čak 50 posto.
Manje stresa i više kreativnosti
Dobrobiti hodanja ne zaustavljaju se na kognitivnim funkcijama. Ova aktivnost snažan je alat za mentalno zdravlje jer potiče oslobađanje endorfina i serotonina, hormona koji dokazano poboljšavaju raspoloženje te smanjuju osjećaj stresa, anksioznosti i depresije. Šetnja u prirodi dodatno pojačava ovaj učinak, snižavajući razinu hormona stresa kortizola. Mnogi kreativci, od pisaca do znanstvenika, koriste hodanje kao metodu za bistrenje misli i pronalaženje novih ideja. Odmak od radnog stola i ritmično kretanje oslobađaju um, potiču kreativnost i poboljšavaju sposobnost fokusiranja. Stoga, iskoristite Nacionalni dan hodanja kao poticaj da ovu jednostavnu i besplatnu aktivnost uvrstite u svoju svakodnevicu. Svaki korak je ulaganje u dugovječan i zdrav mozak. ( Ordinacija.hr )
