Globalno izvješće pokazuje da prehrana bogata biljkama, uz umjerenu konzumaciju mesa, može spriječiti preuranjene smrti i utjecati na okoliš.
Usvajanje biljkama bogate „dijete za zdravlje planeta“ (Planetary Health Diet – PHD) moglo bi spriječiti čak 40.000 preuranjenih smrti dnevno diljem svijeta, pokazuje novo izvješće 70 vodećih stručnjaka iz 35 zemalja, objavljeno u prestižnom časopisu The Lancet.
Osim što bi poboljšala zdravlje ljudi, piše The Guardian, ova bi prehrana mogla prepoloviti emisije povezane s hranom do 2050. godine – što bi znatno usporilo globalno zagrijavanje. Danas, trećina svih emisija stakleničkih plinova dolazi upravo iz prehrambenog sustava. Stoga znanstvenici upozoravaju da se klimatska kriza ne može riješiti bez promjene načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu.
Fleksibilna dijeta koja poboljšava zdravlje i čuva okoliš
„Dijeta za zdravlje planeta“ osmišljena je tako da istodobno poboljša ljudsko zdravlje i zaštiti okoliš, a pritom osigura dovoljno hrane za očekivanih 9,6 milijardi ljudi do 2050. godine.
Prehrana je fleksibilna i prilagodljiva lokalnim kulturama – može uključivati meso i mliječne proizvode, ali i biti vegetarijanska ili veganska. Svi oblici dijete, međutim, potiču veću konzumaciju povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova i cjelovitih žitarica, dok ograničavaju crveno meso, mliječne proizvode, šećer i zasićene masti.
Trenutačno, stanovnici SAD-a i Kanade konzumiraju čak sedam puta više crvenog mesa od preporučenog u PHD-u. U Europi i Latinskoj Americi ta je količina pet puta veća, a u Kini četiri puta. U nekim dijelovima svijeta, poput subsaharske Afrike, gdje se prehrana temelji uglavnom na škrobnim namirnicama, stručnjaci smatraju da bi blago povećanje unosa piletine, jaja i mliječnih proizvoda imalo pozitivan učinak na zdravlje.
Nejednakosti u prehrani: bogati stvaraju većinu štete
Autori izvješća upozoravaju da su globalne nejednakosti u prehrambenom sustavu goleme i da ih je nužno smanjiti. Najbogatijih 30 % svjetske populacije stvara više od 70 % štete okolišu povezane s hranom.
Istodobno, 2,8 milijardi ljudi si ne može priuštiti zdravu prehranu, dok je 1 milijarda pothranjena – iako se globalno proizvodi dovoljno hrane. Sustav prehrane ne uspijeva ni kod druge krajnosti: 1 milijarda ljudi živi s pretilošću, što također uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme.
Porezi, oznake i subvencije: put prema pravednijem sustavu hrane
Stručnjaci predlažu niz mjera koje bi potaknule zdravije prehrambene navike:
- Povećanje poreza na nezdravu hranu i smanjenje cijena zdrave hrane,
- Regulaciju oglašavanja nezdravih proizvoda,
- Uvođenje upozoravajućih oznaka na pakiranjima,
- Te preusmjeravanje poljoprivrednih subvencija prema održivijim i nutritivno vrjednijim namirnicama.
– Ono što stavljamo na tanjur može spasiti milijune života, smanjiti milijarde tona emisija, zaustaviti gubitak bioraznolikosti i stvoriti pravedniji prehrambeni sustav – istaknuo je prof. Johan Rockström, jedan od supredsjedatelja EAT-Lancet komisije.
Njegov kolega, prof. Walter Willett s Harvardovog sveučilišta, dodao je kako nije riječ o “dijeti odricanja”, već ona može biti ukusna, kulturno raznolika i fleksibilna – dijeta koju ljudi žele slijediti.
Znanstveni dokazi: 15 milijuna spriječenih smrti godišnje
Novo izvješće nadovezuje se na studiju iz 2019. godine, ali sada uključuje i nove dokaze o zdravstvenim prednostima PHD-a. Analizom su stručnjaci otkrili da je dijeta povezana s nižom stopom smrtnosti, manjim rizikom od dijabetesa, srčanih i plućnih bolesti, moždanog udara, raka i neurodegenerativnih bolesti.
Procjenjuje se da bi globalno usvajanje ove dijete moglo spriječiti oko 15 milijuna preuranjenih smrti godišnje, čak i bez uračunavanja učinka smanjenja pretilosti – što znači da bi stvarne koristi mogle biti i veće.
Što uključuje dijeta za zdravlje planeta?
PHD predlaže uravnoteženu, biljkama bogatu prehranu koja uključuje:
- Voće i povrće – najmanje 5 porcija dnevno
- Cjelovite žitarice – 3–4 porcije dnevno
- Orašasti plodovi – 1 porcija dnevno
- Mahunarke (grah, grašak, leća) – 1 porcija dnevno
- Mliječni proizvodi – 1 porcija dnevno
- Jaja – 3–4 tjedno
- Piletina – 2 porcije tjedno
- Riba – 2 porcije tjedno
- Crveno meso – 1 porcija tjedno
Prema dr. Marcu Springmannu sa Sveučilišta UCL, prioriteti se razlikuju ovisno o regiji: u zemljama s nižim prihodima treba smanjiti unos škrobnih namirnica, dok bi u bogatijim zemljama glavni cilj bio smanjenje mesa, mliječnih proizvoda, šećera i zasićenih masti.
– Nevjerojatno je koliko se mliječnih proizvoda konzumira u Europi i Sjevernoj Americi – rekao je.
Zdravo, održivo i izvedivo
Podaci iz izvješća dostupni su javno i mogu se koristiti za prilagodbu prehrane različitim kulturama i dobnim skupinama. Web platforma koja prati izvješće pokazuje i koliko bi takva prehrana mogla smanjiti smrtnost, poboljšati nutritivni status i smanjiti utjecaj na okoliš.
– Naše preporuke temelje se na znanstvenim dokazima i stvarnim iskustvima. Promjene su već u tijeku, od školskih obroka do održive poljoprivrede i smanjenja bacanja hrane – rekla je prof. Line Gordon, ravnateljica Stockholmskog centra za otpornost.
Investicija koja se višestruko vraća
Procjenjuje se da bolesti i okolišna šteta povezane s hranom godišnje stoje društvo oko 15 bilijuna dolara, dok bi transformacija prehrambenog sustava zahtijevala 200 do 500 milijardi dolara ulaganja godišnje, ali donijela uštede i do 5 bilijuna dolara.
Stručnjaci također pozivaju na smanjenje bacanja hrane, ekološki prihvatljivije metode poljoprivrede i osiguravanje dostojnih radnih uvjeta za sve zaposlenike u prehrambenom sektoru – jer danas trećina njih zarađuje ispod minimalne plaće za život.
Zaključak: prehrana koja može promijeniti svijet
Pokretanje dijete za zdravlje planeta 2019. godine izazvalo je brojne kritike, osobito iz mesne industrije, no nova analiza još je snažniji znanstveni dokaz u njezinu korist.
– Ovo izvješće predstavlja prekretnicu. Daje čvrste znanstvene temelje za prehranu koja može biti zdrava za svakog čovjeka i istodobno sigurna za planet. Promjena prehrambenih sustava više nije opcija, ona je nužnost – zaključuje prof. Rockström.
(Ordinacija.hr)
