Saznajte kada se kiretaža preporučuje, koje su moguće komplikacije i koje suvremene metode olakšavaju zahvat, objašnjava dr. Lončar.
Kiretaža je jedan od najčešćih ginekoloških zahvata, ali i jedan od onih koji kod žena često izaziva nelagodu, strah ili niz pitanja. Iako se izvodi već desetljećima, o njemu i dalje postoje brojni mitovi i pogrešna uvjerenja, primjerice da se izvodi isključivo u slučaju za prekid trudnoće te da utječe na plodnost. Kako izgleda zahvat, u kojim slučajevima se izvodi, ali i o pripremi te rizicima koje ovaj postupak nosi, razgovarali smo s dr. Igorom Lončarom, specijalistom ginekologije i opstetricije, te subspecijalistom fetalne medicine iz Specijalne bolnice Podobnik.
1. Što je kiretaža i u kojim se situacijama najčešće izvodi?
Kiretaža (Curettage) je medicinski zahvat kojim se s pomoću instrumenta zvanog kireta, struže (mehanički uklanja) sluznica maternice (endometrij).
Izvodi se u sljedećim situacijama:
- Odstranjenje tkiva iz maternice koje može biti promijenjeno – benigno, maligno, hormonski ili upalno.
- Nakon spontanog pobačaja – da se uklone ostaci trudnoće iz maternice.
- Kod nepravilnog krvarenja – da bi se uzeli uzorci tkiva za analizu.
- Kao metoda prekida trudnoće – do 10 tjedna trudnoće uz vakuum aspiraciju.
- Kod postporođajnih komplikacija – ako u maternici ostane posteljica ili njezini dijelovi.
2. Koja je razlika između dijagnostičke i terapijske kiretaže?
Dijagnostička kiretaža se najčešće izvodi zbog nepravilnog krvarenja iz maternice kod žena u zreloj dobi, osobito klimakterične dobi. Terapijska kiretaža provodi se pri raznovrsnim krvarenjima iz maternice, koja ne reagiraju na medikamentoznu terapiju. Pritom se dobiveno tkivo iz maternice šalje na patohistološku analizu kako bi se dobila konačna dijagnoza.
3. Postoje li danas suvremene alternative kiretaži koje se koriste u praksi?
Suvremena alternativa kiretaži je histeroskopija. To je vizualna metoda koja koristi tanki optički instrument (histeroskop) za izravno promatranje unutrašnjosti maternice i ciljano uklanjanje promjena kao što su polipi, miomi, ostaci trudnoće itd.
Prednosti histeroskopije su ciljana i precizna dijagnostika i terapija u jednom postupku, minimalna trauma tkiva i brži oporavak. Međutim, histeroskopija nije metoda za sve indikacije jer, primjerice, kod velikog krvarenja može biti otežana vidljivost.
4. Kako se pacijentica priprema za zahvat i kakva se anestezija obično primjenjuje?
Ako se ne radi o hitnom postupku pacijentica treba napraviti laboratorijske pretrage: kompletnu krvnu sliku, krvnu grupu i Rh faktor, glukoze u krvi, urea, kreatinin, kalij, natrij, mali koagulogram. Također, pacijentica mora biti na tašte.
5. Kako izgleda sama procedura i koliko u prosjeku traje?
Radi se u lokalnoj ili općoj anesteziji. U Specijalnoj bolnici Podobnik isključivo u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Liječnik najprije proširi vrat maternice (dilatacija), a zatim kiretom struže unutrašnjost maternice. Cijeli postupak traje oko 5 do 10 minuta.
6. Je li zahvat bolan?
Zahvat se izvodi u anesteziji, pacijentica je uspavana i nema boli.
7. Koji su najčešći rizici i komplikacije te kako se mogu prevenirati?
Ni jedan medicinski zahvat nije u potpunosti oslobođen rizika! Unatoč velikoj pažnji, komplikacije su moguće tijekom i poslije zahvata u pojedinim slučajevima, ali su one vrlo rijetke i vrlo blage. U većini slučajeva su odmah primijećene i mogu se lako otkloniti. Treba imati na umu da u iznimno rijetkim slučajevima komplikacije zahvata mogu ugrožavati život pacijentice.
Ozljede stijenke maternice mogu biti uzrokovane instrumentima koji se koriste prilikom zahvata. Ovakve ozljede su obično bezopasne i ne zahtijevaju daljnje liječenje. U vrlo rijetkim slučajevima, organ ili neka druga abdominalna struktura može biti ubodena (perforacija) ili može nastupiti ozljeda susjednih organa, kao što su crijeva. Opsežno krvarenje se javlja iznimno rijetko. Obično je rano primijećeno i odmah zaustavljeno.
Komplikacije poslije zahvata:
- Bol se povremeno javlja u abdominalnoj regiji, ali obično ubrzo potpuno nestaje.
- Blago krvarenje je potpuno normalno poslije kiretaže i ne zahtijeva nikakvo liječenje. Može trajati i nekoliko dana poslije zahvata (poput menstruacijskog krvarenja). Rijetko dolazi do obilnijeg krvarenja poslije zahvata koje zahtjeva liječenje.
- Inkompetencija cerviksa – nemogućnost ušća maternice da ostane zatvoreno, što može biti povezano sa sklonosti spontanim pobačajima i prijevremenom porodu u kasnijim trudnoćama, no javlja se u rijetkim slučajevima. To se može pokušati spriječiti postavljanjem šava na cerviks (serklaža) u kasnijoj trudnoći, ako se pokaže potreba.
- Preosjetljivost (alergija) na lokalni anestetik ili druge lijekove se javlja vrlo rijetko i to u obliku povraćanja, svrbeža, osipa kože…
- Iznimno rijetko mogu zaostati dijelovi posteljice ili ovoja, pa čak i čitav plod (rezidua), te u takvim slučajevima može biti potrebna ponovna kiretaža.
- Krv ili tekućina se može nakupljati u maternici (hematometra/hidrometra) u vrlo rijetkim slučajevima, može biti potrebna ponovna kiretaža kako bi se uklonila.
- Infekcija maternice, jajovoda ili mokraćnog mjehura se javlja u rijetkim slučajevima. Lako se može liječiti antibioticima.
- Poremećaj menstruacijskog ciklusa se javlja vrlo rijetko i obično ne zahtijeva posebno liječenje.
8. Može li kiretaža imati dugoročne posljedice na plodnost ili opće zdravlje žene?
Ako se kiretaža izvodi na stručan i pažljiv način, komplikacije su svedene na minimum i ne ostavljaju posljedice na plodnost i opće zdravlje žene.
9. Kako izgleda oporavak i na koje simptome nakon zahvata treba obratiti pozornost?
Zbog naknadnog djelovanja primijenjenih lijekova, osobnim automobilom ili biciklom smije se upravljati tek 24 sata nakon zahvata, kao i raditi s tvorničkim strojevima, upuštati se u opasne aktivnosti i piti alkohol.
- Treba izbjegavati fizički napor na dan zahvata.
- Ako se počnu javljati bol u trbuhu, povišena tjelesna temperatura, jače krvarenje ili neki drugi simptomi, odmah se javiti liječniku.
- Ne preporučuje se koristiti tampone niti vaginalne sapune prvih nekoliko dana nakon zahvata.
- Za vrijeme krvarenja ne smije se kupati u kadi, bazenima i slično., no može se tuširati.
- Seksualni odnosi su dozvoljeni ovisno o razlogu kiretaže ali uglavnom nakon prestanka bolova i krvarenja.
10. Kada se pacijentica treba ponovno javiti ginekologu?
Kontrola je ovisno o uzroku kiretaže. Preporučuje se 2 tjedna nakon zahvata, nakon očekivane menstruacije ili po prispijeću patohistološkog nalaza.
11. Koji su najčešći mitovi o kiretaži i što biste savjetovali ženama koje imaju strah od zahvata?
Jedan od najvećih mitova je da kiretaža uzrokuje neplodnost, kao i da je jako bolna. Ako se izvodi pod anestezijom, potpuno je bezbolna. Jedan od mitova je i da se ne smije zatrudnjeti nekoliko mjeseci nakon zahvata, međutim može se zatrudnjeti već nakon prve sljedeće menstruacije. Vjeruje se i kako je kiretaža zastarjela metoda, što nije točno.
Sasvim je normalno osjećati strah od nepoznatog. Razgovor s liječnicima, ginekologom i anesteziologom, koji mogu pružiti sve informacije i odgovoriti na sva pitanja u vezi s postupkom, uklanja strah. Najvažnije je vjerovati liječnicima. Kiretaža je rutinski postupak i ako se izvodi stručno i pažljivo, nema komplikacija i posljedica.
(Ida Balog)
