Karcinomi i dalje predstavljaju najveći zdravstveni izazov u Hrvatskoj. U emisiji Ordinacije.hr dr. Marko Bebek govori o najčešćim vrstama raka, simptomima, faktorima rizika i važnosti preventivnih pregleda. Saznajte kako rano otkrivanje, moderne terapije i personalizirana medicina utječu na ishode liječenja te što svatko može učiniti za prevenciju bolesti.
Karcinomi i dalje spadaju među najveće zdravstvene izazove u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2022., muškarci najčešće obolijevaju od raka prostate, žene od raka dojke, a kod oba spola zabilježene su i veće brojke u slučajevima raka kolorektuma i pluća. O najčešćim simptomima, faktorima rizika te važnosti preventivnih pregleda i njihovom utjecaju na ishode liječenja, u emisiji Ordinacije.hr progovorio je Marko Bebek, dr. med., medicinski direktor radijacijske onkologije u UPMC Hillman Cancer Centru Hrvatska.
Od kojih karcinoma danas najčešće obolijevaju Hrvati, što kaže statistika?
Prema podacima Globocana i Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, kod muškaraca su najčešći karcinomi bili karcinom prostate, zatim karcinom kolorektuma i karcinom pluća. Kod žena najčešći je bio karcinom dojke, zatim kolorektuma, a treće mjesto zauzima karcinom pluća. Ako gledamo ukupne brojke za 2022., najviše slučajeva, oko 4200, zabilježeno je kod karcinoma kolorektuma, zatim karcinoma pluća oko 3.600 slučajeva, karcinoma prostate 3.200 i karcinoma dojke oko 3.100 slučajeva. Što se tiče smrtnosti, prednjači karcinom pluća, zatim karcinom kolorektuma, a nakon toga karcinom prostate i dojke.
Koji su prvi i najčešći simptomi kada govorimo o karcinomima dojke, prostate i kolorektuma?
Simptome možemo podijeliti na opće i lokalne. Opći simptomi uključuju vrućicu bez znakova infekcije, kronični umor i slabost, neobjašnjivi gubitak tjelesne težine, anemiju, noćno preznojavanje te bol nepoznatog uzroka. Lokalni simptomi ovise o vrsti tumora. Kod karcinoma dojke to je kvržica na dojci, kod karcinoma pluća to su kronični kašalj, iskašljavanje, ponekad s krvlju, te otežano disanje, kod melanoma promjene na madežima, a kod karcinoma želuca bol u trbuhu, gubitak apetita i promjene tjelesne težine.
Koji su danas najveći faktori rizika za razvoj karcinoma?
Najvažniji modificirajući faktori na koje možemo utjecati su pušenje, alkohol, pretilost i određene infekcije, prvenstveno humani papiloma virus, hepatitis B i C te Helicobacter pylori. Potom nezdrava prehrana, izlaganje sunčevom svjetlu, profesionalna izloženost kancerogenima, fizička neaktivnost i starija životna dob.
Obolijevaju li danas od karcinoma sve mlađe generacije? Postoje li pravila kada govorimo o dobi i koji su najčešći uzroci?
Na to pitanje ne možemo odgovoriti s da ili ne. Karcinom i dalje najčešće pogađa stariju populaciju, ali neke vrste se javljaju i kod mlađe populacije. Iako se ne može povući jasna korelacija između nezdravog životnog stila i svih karcinoma u mladih, studije pokazuju da nezdrava prehrana i pretilost povećavaju rizik od kolorektalnog karcinoma. Pušenje, alkohol i popularni oblici nikotina, poput elektronskih cigareta, vapea, također pridonose povećanju riziku. Sve to naglašava važnost preventivnih pregleda.
Koliko su važni preventivni pregledi te koliko rani pregled i dijagnostika mogu utjecati na ishode liječenja?
Vrlo su važni. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 30–50% karcinoma možemo spriječiti modificiranjem faktora rizika. Rani pregledi omogućuju otkrivanje tumora u početnoj fazi, kada je šansa za izlječenje veća, a potreba za intenzivnom terapijom manja. U Hrvatskoj postoje preventivni programi za karcinom dojke, debelog crijeva, vrata maternice, pluća i od 2024. godine, prostate kao pilot projekt na području Zagreba. Ipak, odaziv je još uvijek nizak, točnije oko 62% za karcinom dojke (prema podacima iz 2022.) i samo 26% za kolorektalni karcinom (prema podacima iz 2023.). Nacionalni program za probir raka pluća uveden je 2020. u Zagrebu, a do sada je provedeno oko 70.000 niskodoznih CT pregleda toraksa, što je rezultiralo otkrivanjem oko 700 karcinoma, od kojih je 50% bilo u ranom stadiju.
Brojni se danas žale na duge liste čekanja. Što pacijenti mogu učiniti kako bi dobili pravovremeni pregled i kome se mogu obratiti?
Prvi korak je obiteljski liječnik koji može procijeniti simptome i uputiti pacijenta u onkološki centar radi brze dijagnostike. Mi u UPMC Hillman nastojimo što više pomoći javnozdravstvenom sustavu osiguranjem pravovremene dijagnostike, za pretrage koje su nam dostupne, te svojom djelatnošću smanjiti liste čekanja.
Koje nove tehnologije i metode danas mijenjaju način liječenja karcinoma?
U radioterapiji se nove metode fokusiraju na veću preciznost i personalizaciju liječenja. Tehnike poput MR-linaka, adaptivne radioterapije, protonske terapije, radiokirurgije i primjene umjetne inteligencije pomažu u postizanju preciznosti i smanjenju nuspojava radioterapije. U sistemskoj terapiji, imunoterapija je posljednjih deset godina značajno promijenila liječenje karcinoma. U hematologiji je napredak postignut s CAR T-staničnom terapijom, biospecifičnim molekulama i antitijelima konjugiranim s lijekovima, posebno kod karcinoma dojke i urotela. Ključni izazov ostaje osigurati dostupnost ovih lijekova i njihovu bržu primjenu u kliničkoj praksi kroz uvrštavanje na listu HZZO-a, jednom kada dokažu svoju učinkovitost u kliničkoj studiji.
Koliko je važna međunarodna suradnja među liječnicima?
Međunarodnu suradnju u UPMC-u Hillman Cancer Centru Hrvatska možemo istaknuti kao veliki uspjeh jer omogućava brži prijenos znanja i tehnologija među kolegama. Svakodnevno raspravljamo o pacijentima i konzultiramo kolege iz Amerike i velikih centara koji imaju iskustva s rijetkim tipovima tumora. Osim razmjene znanja, provodimo edukaciju i obuku zaposlenika te razmjenjujemo resurse i tehnologiju. Poseban fokus nam je privlačenje kliničkih studija, što olakšava suradnja s američkim kolegama. Na ovome intenzivno radimo. Takve studije omogućavaju bržu i dostupniju primjenu lijekova, uključivanje pacijenata u rane faze ispitivanja i pristup učinkovitijim terapijama, čime se poboljšavaju ishodi liječenja.
Kakvu ulogu ima personalizirana medicina?
Personalizirana medicina koristi ciljane lijekove na temelju specifičnih biomarkera, poput HER2, mikrosatelitske nestabilnosti i NTRK fuzije. Iako je broj pacijenata s ovim mutacijama malen, ovisno o sijelu bolesti, otkrivanje istih omogućuje precizno i učinkovito liječenje. Standardno liječenje, najučinkovitijim protokolima liječenja koji su u skladu sa svjetskim i europskim smjernicama, i dalje se koristi kod većine pacijenata, ovisno o stadiju bolesti i patohistološkom nalazu, ali personalizirana medicina pruža nadu u budućnost i učinkovitije terapije.
Što biste za kraj poručili našim čitateljima?
Preuzmite aktivnu ulogu u zdravlju. Odazivajte se na nacionalne programe probira, ne čekajte simptome, obavljajte samopreglede dojke i testisa, promijenite nezdrave navike – prestanite pušiti, smanjite alkohol, povećajte tjelesnu aktivnost i pazite na prehranu. Cijepljenje protiv HPV-a i hepatitisa B također smanjuje rizik od razvoja nekih oblika karcinoma. Sve to su mali, ali važni koraci prema prevenciji bolesti.
(Piše: Ida Balog)
