Mononukleoza je česta virusna infekcija koja najviše pogađa mlade, a osim upale grla i groznice, najizraženiji simptom često je dugotrajna iscrpljenost koja može remetiti svakodnevni život.
Mononukleoza, ili infektivna mononukleoza (“mono”), vrlo je zarazna virusna infekcija koja se najčešće javlja kod tinejdžera i mladih odraslih, ali može zahvatiti i djecu. Bolest najčešće izaziva Epstein-Barr virus (EBV), iako i drugi virusi mogu biti uzrok. Zbog toga što se lako širi tjelesnim tekućinama, posebno slinom, u narodu je poznata i kao “bolest poljupca”.
Za većinu ljudi, mononukleoza nije ozbiljna i prolazi bez liječenja, no simptomi mogu trajati oko mjesec dana i značajno otežati svakodnevne aktivnosti.
Koliko je česta mononukleoza?
Epstein-Barr virus je vrlo raširen, no ne razvija svatko tko ima virus simptome – neki ljudi su samo nositelji virusa. Dva su vrhunca zaraze: djeca u dobi za školu i adolescenti te mladi odrasli. Mlade osobe u dobi od 15 do 25 godina najčešće razvijaju simptome, dok mlađa djeca često prolaze bez simptoma.
Koji su simptomi?
Simptomi variraju od blagih do težih i obično se pojavljuju 4 do 6 tjedana nakon izlaganja virusu. Najčešći znakovi uključuju:
- Ekstreman umor i iscrpljenost
- Groznica
- Upala grla
- Otečeni limfni čvorovi na vratu, ispod pazuha ili u preponama
- Glavobolja
- Gubitak apetita
- Bolovi ili slabost mišića
- Osip
- Povećana slezena ili jetra
Uzroci mononukleoze
Glavni uzrok mononukleoze je Epstein-Barr virus, koji izaziva preko 90% slučajeva. Ostali mogući uzroci uključuju:
- Adenovirus
- Citomegalovirus (CMV)
- Hepatitis A, B i C
- Herpes simplex virus (HSV)
- Virus humane imunodeficijencije (HIV)
- Rubeolu
- Toksoplazmozu
Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se širi tjelesnim tekućinama, najčešće slinom, ali i putem:
- Krvi (transfuzije)
- Kašlja ili kihanja
- Poljupca
- Dijeljenja hrane, pića ili pribora za jelo
- Transplantacije organa
- Spolnog kontakta
Iako Epstein-Barr virus može biti spolno prenosiv, češće se širi dijeljenjem pića ili poljupcem, a ne spolnim putem.
Može li se mononukleoza ponoviti?
EBV ostaje u tijelu u neaktivnom obliku i nakon nestanka simptoma. Većina ljudi “mono” dobije samo jednom. U rijetkim slučajevima, virus se može reaktivirati, ali obično ne izaziva simptome. Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom mogu razviti simptome više puta.
Komplikacije mononukleoze
Simptomi se obično poboljšavaju unutar četiri tjedna, ali umor može trajati mjesecima. Najveća opasnost kod inače zdravih osoba je povećana slezena, koja može puknuti i izazvati opasno unutarnje krvarenje.
Kako bi se spriječilo pucanje slezene, liječnici savjetuju izbjegavanje napornih vježbi, kontaktnog sporta i teškog dizanja dok se ne oporavite, te nekoliko tjedana nakon toga.
Kako se dijagnosticira?
Liječnik postavlja dijagnozu na temelju simptoma i pregleda, posebice provjerom:
- Otečenih limfnih čvorova
- Povećane slezene ili jetre
Krvni testovi mogu otkriti antitijela protiv EBV-a i povećani broj bijelih krvnih stanica (limfocita), što potvrđuje infekciju.
Kako se liječi?
Ne postoji lijek koji uništava virus EBV. Antibiotici i antivirusni lijekovi za druge viruse ne djeluju na mononukleozu. Liječenje se uglavnom sastoji od olakšavanja simptoma:
- Odmor – spavanje pomaže tijelu u borbi protiv infekcije
- Hidratacija – dovoljno tekućine sprječava dehidraciju
- Lijekovi protiv bolova – NSAID lijekovi (ibuprofen, naproksen) i acetaminofen ublažavaju bolove, groznicu i upalu
- Ublaživači za upalu grla – grgljanje slanom vodom i pastile za grlo
- Izbjegavanje sporta i napora – kako bi se smanjio rizik od pucanja slezene
Prognoza i prevencija
Većina ljudi se potpuno oporavi, iako umor može trajati mjesecima. Ključno je dovoljno spavati, piti puno tekućine i izbjegavati naporne aktivnosti dok se tijelo ne oporavi.
Najbolji način prevencije mononukleoze je dobra higijena:
- Ne dijelite hranu, piće ili pribor s osobama koje imaju simptome bolesti
- Izbjegavajte kontakt s tjelesnim tekućinama zaraženih osoba
Kada se javiti liječniku?
Odmah se javite liječniku ako imate mononukleozu i:
- Teškoće s gutanjem ili disanjem
- Vrtoglavicu ili nesvjesticu
- Ekstremnu slabost mišića
- Intenzivne bolove u tijelu
- Visoku i stalnu groznicu
- Jaku glavobolju
- Oštru bol u gornjem lijevom dijelu trbuha
(Ordinacija.hr)
