Novi znanstveni uvidi otkrivaju snažnu povezanost između „socijalne slabosti“ i demencije te istražuju može li umjetna inteligencija pomoći starijim osobama u ublažavanju usamljenosti.
Dok fizička slabost u starosti donosi padove, sporije kretanje i slabije mišiće, socijalna slabost uključuje sve rjeđe kontakte, manjak ljudi kojima vjerujemo i osjećaj usamljenosti. Kako ističe psiholog Suraj Samtani:
Socijalna slabost uključuje usamljenost, ali je šira od toga… radi se i o tome koliko nam je ljudi blisko i na koga se možemo osloniti.
Studija objavljena u Journal of Gerontology pokazala je da mjerenje socijalne slabosti može pomoći u predviđanju rizika od demencije. U istraživanju 851 osobe starije od 70 godina tijekom razdoblja od 12 godina, socijalno slabe osobe imale su 50 % veći rizik razvoja demencije.
Prethodne meta-analize s gotovo 40.000 ispitanika dokazale su da dobrim društvenim vezama možemo prepoloviti rizik kognitivnog propadanja.
Kako socijalna slabost potiče kognitivni pad
Veza nije jednosmjerna: demencija može urušiti nečije samopouzdanje, otežati praćenje razgovora i potaknuti povlačenje iz društva. To zatim produbljuje izolaciju, čineći osobu još socijalno slabijom. Sociologinja Brea Perry napominje kako javnost podcjenjuje težinu problema:
Javnost ozbiljno podcjenjuje u kojoj su mjeri društveni faktori povezani s morbiditetom i mortalitetom.
Indeksi socijalne slabosti obuhvaćaju razne elemente – usamljenost, financijsku nesigurnost, učestalost društvenih aktivnosti – što otežava određivanje koji faktor najviše šteti. Liječnici mogu identificirati povećani rizik, ali ne i dati jednostavan plan za njegovo smanjenje, jer se socijalna dinamika ne rješava jednostavnim savjetom „više se družite“.
AI kao novo oružje protiv usamljenosti
Kako bi se ublažili negativni učinci socijalne slabosti, istraživači razvijaju AI suputnike, među kojima je najpoznatija Viv, lik u obliku animiranog suputnika namijenjen osobama s demencijom. Viv i njezini „prijatelji“ dizajnirani su uz pomoć žena koje žive s demencijom i namjerno izgledaju kao animirani likovi kako ne bi zbunili korisnike.
U ranom petotjednom testiranju u australskom domu za starije, AI suputnici potaknuli su duge razgovore i poboljšali emocionalno stanje korisnika. Jedna stanovnica, koja tri mjeseca nije imala posjete, razgovarala je s Viv čak dva sata i poslije bila vidno sretnija. Sustav može preuzeti razgovor kada njegovatelj mora otići, smanjujući time tjeskobu pacijenata, a u budućnosti bi mogao nuditi i dnevne kognitivne testove, podsjetnike za lijekove i asistenciju pri izvođenju jednostavnih zadataka.
Prvi i upozoravajući simptomi koji mogu značiti da nastupa demencija
Viv također potiče reminiscencijsku terapiju – prisjećanje važnih životnih događaja radi emocionalnog smirivanja i mentalne aktivacije. Za razliku od ljudi, AI se ne zamara ponavljanjem istih priča, pružajući starijima strpljivog sugovornika.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da tehnologija može samo nadopuniti, a nikada zamijeniti ljudsku pažnju, koja ostaje ključna za mentalno zdravlje.
A. H.
