Velika konferencija “Zdravlje 2050.”, koja je danas, u organizaciji Večernjeg lista i Ordinacije.hr, održana u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn, uz generalnog partnera Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb, glavnih partnera Klinike Svjetlost i Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akromion, te partnera projekta Triglav osiguranje, okupila je brojne eminentne stručnjake i predstavnike zdravstvenog sustava.
“Hrvatska 2050.: Živimo dulje, ali hoćemo li živjeti bolje” – intrigantna je tema prvog panela. Mlađe generacije uvijek žive dulje od svojih roditelja, osim u ratnim uvjetima, jer civilizacija napreduje i povećava se kvaliteta života. No u posljednjih 15 godina sve veći problem epidemija debljine među djecom i adolescentima to dovodi u pitanje.
Psihijatrija još bez AI-ja
Trećina je djece i adolescenata pretilo i ima povećanu tjelesnu težinu, u odrasloj dobi taj omjer ide i na dvije trećine, ali mladi su u opasnosti da im takvo stanje ostane i u odrasloj dobi, što povećava rizik za maligne i srčanožilne bolesti.
– Ako ne nađemo način kako djecu izvući iz tog rizika, maknuti ih od ekrana, oni će zbog opterećenja koje izaziva debljina, a to su maligne i bolesti krvožilnog sustava, živjeti kraće od svojih roditelja – rekla je dr. Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih.
Školska je medicina ta koja na ovom polju može puno pridonijeti, ponajprije u prevenciji, zato će školska medicina sigurno morati doživjeti velike promjene. Osim debljine, rizični su čimbenici pušenje, alkohol i druge psihoaktivne tvari; sve su to rizične navike koje se razvijaju u školskoj dobi i ostaju nerijetko za cijeli život.
Umjetna inteligencija ušla je u sve pore našeg života, pa i u medicinu, ali u psihijatriji još nije zaživjela. Postoje etički izazovi koje treba riješiti, najviše što se tiče zaštite privatnosti i zaštite podataka.
– Pacijenti znaju reći kako koriste chat botove jer očekuju da će naša skrb biti dostupna u svakom trenutku. Aplikacija može pomoći putem praćenja parametara, pojačanih aktivnosti, narušenosti sna, praćenja ekspresije lica i govora – navela je psihijatrica Morana Krevatin iz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.
Govorimo li o lijekovima, 2050. neće sve terapije biti genski prilagođene određenom pacijentu, ali većina hoće, kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
– Otprilike polovica stanovnika Nizozemske ima genotipiziran profil, a sustavi liječnika i ljekarnika automatski daju preporuke za doziranje. To je vrlo napredan pristup. U Hrvatskoj već imamo određeni razvoj, i u privatnom i u javnom sektoru, no pitanje je koliko je to isplativo u široj primjeni. Postoje pacijenti i indikacije gdje je to iznimno važno i mislim da taj segment treba razvijati. Mi smo u ljekarništvu već spremni za magistralne pripravke; svakodnevno izrađujemo lijekove u dozama i oblicima prilagođenima malim pacijentima kada industrijske opcije ne postoje. To će u budućnosti biti još važnije – kaže Ana Soldo.
Odgovarajući na pitanje kako će izgledati ljekarna budućnosti, Ana Soldo napominje da je važno digitalizirati administraciju, ali ne i komunikaciju.
– Digitalizirana komunikacija bježanje je zdravstvenih radnika od odgovornosti. Ne smijemo bježati od komunikacije s pacijentima, nema efikasnijeg sustava od nas, najbolje poznajemo pacijenta. Mi imamo sve tehnologije, ali ne ulažemo u resurse kojima bismo pratili pacijenta dok se liječi. Mi propišemo pacijentu lijek i nakon toga nema postupka koji prati uzima li on terapiju, je li motiviran da je uzima, razumije li djelovanje tog lijeka na vlastiti organizam i bolest. To je jedan od temeljnih razloga za loše ishode. Trebamo terapiju prikazati kao saveznika, da je pacijentu jasno što mu lijek radi, kako bi mu pomogao. Na primjer, događa se da pacijenti koji dobiju novi organ prestanu uzimati terapiju koja im čuva taj organ! To je velika tema, važnija od umjetne inteligencije, a to smo svi propustili. Taj se dio treba razviti – upozorava Ana Soldo.
Za održiv ljekarnički sustav, poručila je, važno je pravno i operativno ga reorganizirati kako bi ljekarnici mogli svoje kompetencije u razvijanju prevencije i praćenju terapije doista i primjenjivati, pogotovo zato što su upravo oni u nekim mjestima ljudima jedini dostupni zdravstveni radnici.
Jedan od najvećih problema suvremenog života jesu ovisnosti, a pritom dvadesetak tvari rade dramatičnu štetu ljudskom organizmu. Postoje ponašajne ovisnosti, njih je sve više kako se razvijaju internetske igrice te štetne navike – pušenje, konzumacija alkohola i droga itd. Nasuprot prevenciji s jedne strane, s druge postoji koncept smanjenja štete, tzv. harm reduction. Prepoznato je da harm reduction daje dobre rezultate jer taj princip shvaća da je mijenjanje navika teško i katkad nemoguće.
– Teško je nekog potpuno odvratiti od štetnih navika, pa je “harm reduction” način da se korak po korak smanji šteta u društvu. Neće netko u jednom koraku prestati. U Hrvatskoj postoji regulativa, ali nedostaje prihvaćanje filozofije smanjenja štete i nedostaje nam nacionalna politika primjene principa “harm reduction”. Nedostaju alati, postupnici, programi koji će omogućiti široku primjenu u borbi protiv ovisnosti koje čine štetu. Kod debljine se vidi koliko pristup “harm reduction” može pomoći kad kažemo: nisu važni centimetri i kilogrami, važno je biti zdrav. Ne rezultira uspjehom kad kažete: brojite kalorije i ne jedite. Umjesto da im uzimate ono što vole i u čemu uživaju, ponudite nešto, voće, salate, što će pridonijeti zdravijoj prehrani. Također, treba apsolutno izbjeći kritiziranje, npr. vanjskog izgleda; nepristojno je, a mi sudjelujemo u tom obilježavanju. Postoji neutaživa želja za hranom, jaka poput zaljubljenosti, a “harm reduction” je karika koja nedostaje – objasnio je to načelo dr. Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenja šteta po zdravlje.
Tako mladi i nepušači ne bi smjeli početi uzimati nijedan oblik nikotina, a okorjeli pušači koji puše po dvije kutije cigareta na dan ne mogu se samo tako zaustaviti, ali si prelaskom na alternativne proizvode mogu pomoći, što je važno ako se zna da samo izgaranje duhana uzrokuje 2000 karcinoma godišnje.
Nezreli za školu
Što će biti za 25 godina, teško je predvidjeti. Ako gledamo sadašnje trendove, bit će gore, ali situaciju možemo popraviti poduzmemo li neke korake, smatra psihijatrica. Psihijatri u praksi vide najveći porast mentalnih poremećaja kod mladih: porast anksioznosti, depresivnosti, samoozljeđivanja, suicidalnih misli pa čak i pokušaja suicida već u školskoj dobi. Zamjetan je i problem nesigurnosti u vlastiti identitet, poremećaji hranjenja su sve učestaliji, kao i porast vršnjačkog nasilja, cyberbullynga…
Zamjetna je i pojava da je sve više djece kojoj se odgađa upis u prvi razred škole jer emocionalno i mentalno nisu spremni za polazak, a to je populacija koja će za 25 godina biti radno sposobna. Potrebe će za liječnicima i osobnim pristupom rasti, ali stručnjaka je sve manje. To će trebati premostiti umjetnom inteligencijom kako bi se liječnici posvetili onima u najvećoj potrebi.
– U Skandinaviji postoje centri u kojima starije osobe s hologramom prođu cijeli dijapazon testova i onda samo po potrebi dođu u kontakt s liječnikom, da bi se sačuvalo vrijeme za individualne razgovore i dubinska propitivanja. Da bi mladi znali kako koristiti samodijagnostičke centre, treba naći način da im oni budu privlačni. Mladi vole influencere pa treba uključiti npr. nekoga među njima tko doručkuje ujutro, zdravo se hrani, bavi se tjelesnom aktivnošću i slično – predlaže dr. Pavić Šimetin.
– Psihijatrija svaki dan gleda u ogledalo našeg društva, reflektiraju se sva društvena zbivanja u našem radu, a ključan je problem kronični manjak dječjih psihijatara i psihologa. Toj problematici trebamo ozbiljno pristupiti, možda i proširiti tu mrežu i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a također i raditi na edukaciji nastavnika i ojačati timove u školama. Ono što sad napravimo reflektirat će se na mentalno zdravlje 2050. – zaključila je dr. Morana Krevatin.
Dr. Stevanović upozorio je da u javnom prostoru vlada potpuna nekultura činjenica i podataka o većini problema, zbog čega se prije provuku teorije urote nego točna informacija.
– Potrebno je kompleksno pristupiti principu “harm reduction”. Ako to ne napravimo u 25 godina, bojim se da smo duljinu života dosegnuli, ali da nam je kvaliteta pala – poručio je dr. Stevanović.
(Romana Kovačević Barišić)
