Migrena se kod djece često ne prepoznaje na vrijeme jer simptomi nadilaze običnu glavobolju i uključuju mučninu, povraćanje te potrebu za mirovanjem u mraku. Pedijatrica upozorava da učestali napadaji mogu značajno utjecati na školu i svakodnevno funkcioniranje.
Migrena je neurološki poremećaj koji se očituje ponavljajućim epizodama umjerene do jake glavobolje, često pulsirajuće prirode, a mogu je pratiti mučnina, povraćanje te povećana osjetljivost na svjetlo i zvuk. Riječ je o stanju koje može značajno utjecati na kvalitetu života, a iako se dugo smatralo da je tipično za odraslu dob, danas znamo da se često javlja i u dječjoj populaciji.
Kod djece se migrene, ističe prof. dr. sc. Maša Malenica, specijalistica pedijatrije i subspecijalistica pedijatrijske neurologije, pojavljuju u približno 3 do 10 posto slučajeva, a njihova učestalost raste s dobi. Prije puberteta podjednako su zastupljene kod dječaka i djevojčica, dok se nakon puberteta češće javljaju kod djevojčica, što se povezuje s hormonskim promjenama koje mogu utjecati na okidače i učestalost napadaja.
Simptomi koji nadilaze običnu glavobolju
– Migrena nije samo jaka glavobolja jer djeca s migrenom često imaju potrebu prekinuti aktivnosti, povući se u tihu i zamračenu prostoriju te odspavati. Bol je najčešće umjerena do jaka, pulsirajuća, a mogu je pratiti mučnina, povraćanje te izražena osjetljivost na svjetlo i zvuk. Karakteristično je i da se migrenozna glavobolja često pogoršava pri kretanju. S druge strane, blaže tenzijske glavobolje u pravilu ne remete značajno svakodnevne aktivnosti, što roditeljima može pomoći u razlikovanju ova dva stanja – objašnjava dr. Malenica.
Bol se i kod djece i kod odraslih, dodaje, može javljati jednostrano, no u dječjoj dobi često je obostrana, najčešće u području čela i sljepoočnica te oko i iza očiju. Kod manje djece dodatni izazov predstavlja i to što tegobe ne znaju uvijek jasno opisati, pa je u procjeni potrebno više strpljenja i promatranja. Također, napadaji kod djece mogu biti i kraći nego kod odraslih te ponekad traju svega nekoliko sati. Najčešći okidači napadaja migrena kod djece uključuju nedovoljno sna, preskakanje obroka, dehidraciju, stres, pretjeranu izloženost ekranima, intenzivne školske obveze te kod starijih djevojčica hormonalne promjene.
– Zanimljivo je da migrenu ponekad ne izaziva sam stres, nego opuštanje nakon stresa, primjerice tijekom vikenda ili školskih praznika. Važno je znati da i senzorni podražaji poput treperavog svjetla, glasna buka ili jaki mirisi mogu biti okidači. Vremenske promjene kao i intenzivna fizička aktivnost (osobito ako je dijete već prethodno iscrpljeno) također mogu dovesti do epizode migrene. Korisno je voditi dnevnik glavobolje u koji se bilježe vrijeme napadaja, trajanje, moguće okolnosti i prehrambene navike. To može pomoći u prepoznavanju okidača koji su specifični baš za njihovo dijete – pojasnila je.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako većina glavobolja kod djece nije posljedica ozbiljne bolesti, naglašava, pregled liječnika je potreban ako se glavobolje učestalo ponavljaju, pogoršavaju ili značajno ometaju svakodnevni život. Posebnu pozornost treba obratiti na glavobolje koje dijete bude iz sna, nagle i izrazito jake glavobolje, kao i one koje su praćene poremećajem svijesti, slabošću jedne strane tijela, smetnjama vida, epileptičkim napadajima ili drugim neurološkim ispadima.
– Liječenje uključuje odmor u mirnoj i zamračenoj prostoriji te primjenu lijekova protiv bolova prema preporuci liječnika. Kod učestalih ili teških migrena mogu se koristiti i specifični lijekovi za migrenu te preventivna terapija. Jednako su važni redovito spavanje, uravnotežena prehrana, dovoljan unos tekućine, tjelesna aktivnost i smanjenje stresa, a naglasila bih i smanjenje vremena pred ekranima bilo koje vrste – objašnjava dr. Malenica.
Migrena, dodaje, može imati značajan utjecaj na djetetov svakodnevni život, uključujući školske obveze, socijalne odnose i opću kvalitetu života. Učestali napadaji tako mogu dovesti do izostanaka iz škole, otežane koncentracije, smanjenog sudjelovanja u sportskim i društvenim aktivnostima te do osjećaja frustracije ili socijalne izoliranosti.
– Roditelji mogu značajno doprinijeti djetetovom nošenju s migrenom kroz razumijevanje same bolesti, poticanje zdravih životnih navika te suradnju sa školom kako bi se osigurala odgovarajuća podrška kada je to potrebno – ističe dr. Malenica te naglašava važnost da se dijete ne osjeća izolirano od svojih vršnjaka, kao i da je učinkovita prevencija migrenoznih epizoda ključna.
Porast učestalosti i česte zablude
Neka istraživanja, dodaje, ali i njihova klinička praksa, upućuju na porast učestalosti glavobolja i migrena među djecom i adolescentima. Stručnjaci smatraju da su razlozi višestruki, a neki od njih su povećana izloženost ekranima, manjak sna, sjedilački način života, veća razina stresa, ali i činjenica da se danas migrene i glavobolje bolje prepoznaju nego ranije.
– Mala djeca često neće reći da ih boli glava, nego će postati razdražljiva, prestati se igrati, tražiti da legnu, držati se za glavu ili trbuh, povlačiti se od svjetla i buke ili povraćati bez jasnog razloga. Roditelji često primijete da dijete tijekom napadaja želi spavati, a nakon odmora, ili povraćanja se osjeća znatno bolje. Neka djeca umjesto na glavu pokazuju na bolove u trbuhu, no svejedno je važno da ih pregleda pedijatar kako bi se utvrdilo postoje li znakovi koji upućuju na hitno stanje – naglašava dr. Malenica.
Ističe i kako je jedna od najčešćih zabluda da djeca ne mogu imati migrenu, kao i to da se ona često pogrešno doživljava kao izgovor za izostanak iz škole ili kao „obična glavobolja“. Migrena je, naglašava, stvarna neurološka bolest koja može znatno narušiti kvalitetu života djeteta, a pravodobno prepoznavanje i odgovarajuće liječenje mogu u velikoj mjeri smanjiti njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.
– Povremene glavobolje u djece najčešće nisu razlog za zabrinutost. No ako se javljaju učestalo, ometaju svakodnevne aktivnosti ili su praćene neuobičajenim simptomima, važno je potražiti savjet liječnika. Što se migrena ranije prepozna, to se uspješnije može liječiti i u manjoj mjeri utjecati na djetetov razvoj, školovanje i kvalitetu života – poručuje prof. dr. sc. Maša Malenica.
(Marta Spaić)
