Mnogi uživaju u osvježavajućim mjehurićima, no samo dvije čaše dnevno mogu poništiti sav trud u teretani i ozbiljno ugroziti vitalne organe. Stručnjaci upozoravaju na niz nevidljivih, ali razornih procesa koji počinju već deset minuta nakon prvog gutljaja.
Iako se gazirana pića često smatraju bezazlenim užitkom uz ručak ili brzim izvorom energije tijekom napornog dana, stvarnost koja se odvija unutar ljudskog tijela nakon njihove konzumacije daleko je od bezopasne, a stručnjaci sve glasnije upozoravaju na kumulativne efekte takve navike. Kada popijete samo jednu limenku gaziranog soka, u vaš organizam unosite otprilike deset žličica šećera, što je količina koja bi u normalnim okolnostima izazvala mučninu, no fosforna kiselina prisutna u piću ublažava taj ekstremni okus slatkoće i omogućuje vam da ga zadržite u želucu. Već u prvih dvadeset minuta razina šećera u krvi naglo raste, uzrokujući inzulinsku eksploziju jer gušterača pokušava kompenzirati taj nagli priljev, a vaša jetra, koja je jedini organ sposoban metabolizirati fruktozu, nema drugog izbora nego taj višak šećera pretvoriti izravno u masnoću. Ako se ovakav scenarij ponavlja dva puta dnevno, tijelo ulazi u začarani krug metaboličkog stresa koji s vremenom može dovesti do ozbiljne disfunkcije jetre, poznate kao nealkoholna masna bolest jetre, stanja koje sve češće pogađa čak i mlađu populaciju koja inače ne konzumira alkohol.
Nakupljanje sala
Jedan od najzabrinjavajućih podataka koji proizlazi iz novijih istraživanja jest činjenica da čak ni redovita tjelovježba ne može u potpunosti poništiti štetu uzrokovanu redovitom konzumacijom slatkih napitaka, što ruši mit o tome da je moguće “potrošiti” lošu prehranu u teretani. Konzumacija samo dva zaslađena pića tjedno može izbrisati kardiovaskularne benefite tjelesne aktivnosti, jer šećer potiče kroničnu upalu u organizmu koja direktno utječe na zdravlje krvnih žila. Tekući šećer je posebno opasan jer ne aktivira hormone sitosti poput grelina na isti način kao kruta hrana, što znači da mozak ne dobiva signal da je tijelo unijelo kalorije, tjerajući vas da jedete više. To dovodi do nakupljanja visceralne masnoće, one najopasnije vrste sala koja se taloži oko vitalnih organa u trbušnoj šupljini i koja je direktno povezana s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i srčanih oboljenja.
Osim što razaraju metabolizam, gazirana pića imaju i dubok utjecaj na kemiju mozga, stvarajući ovisnost koja se često uspoređuje s onom kod teških droga, jer šećer potiče oslobađanje dopamina u centru za nagrađivanje u mozgu. Taj osjećaj ugode je kratkotrajan i nakon otprilike sat vremena slijedi neizbježan pad šećera u krvi, što rezultira umorom, razdražljivošću i neodoljivom željom za novom dozom šećera, stvarajući ciklus iz kojeg je teško izaći. Mnogi se u pokušaju smanjenja unosa kalorija okreću dijetalnim verzijama ovih pića, vjerujući da su pronašli sigurno rješenje, no znanstvenici upozoravaju da to može biti zamka. Umjetna sladila koja se koriste u takvim napitcima, iako nemaju kalorijsku vrijednost, mogu negativno utjecati na crijevni mikrobiom, potičući inzulinsku rezistenciju i povećavajući rizik od metaboličkog sindroma, a neka istraživanja čak povezuju konzumaciju dijetalnih pića s povećanim rizikom od moždanog udara i demencije.
Mnogi se u pokušaju smanjenja unosa kalorija okreću dijetalnim verzijama ovih pića, vjerujući da su pronašli sigurno rješenje, no znanstvenici upozoravaju da to može biti zamka.
Dugoročna konzumacija dva gazirana pića dnevno ne ostavlja traga samo na vašoj liniji i unutarnjim organima, već sustavno uništava i druge dijelove tijela, poput zubi i kostiju, koji stradaju pod utjecajem kiselina. Kiselina u gaziranim pićima doslovno otapa zubnu caklinu, dok fosforna kiselina može ometati apsorpciju kalcija, što dugoročno slabi kosti i povećava rizik od osteoporoze i prijeloma u starijoj dobi. Također, visoke razine fruktoze povezane su s povećanom razinom mokraćne kiseline u krvi, što drastično povećava rizik od razvoja gihta, bolnog oblika artritisa koji je nekada bio bolest kraljeva, a danas je sve češći među ljubiteljima zaslađenih napitaka.
Povećan rizik od smrtnosti i alternative
Možda najozbiljnije upozorenje dolazi iz opsežnih europskih studija koje su pratile stotine tisuća ljudi tijekom više od desetljeća i otkrile direktnu poveznicu između konzumacije gaziranih pića i preuranjene smrti. Konzumacija dvije ili više čaša gaziranog soka dnevno povezana je sa 17 posto većim rizikom od smrti iz bilo kojeg razloga u usporedbi s onima koji takva pića konzumiraju rijetko ili nikada. Kod onih koji preferiraju pića s umjetnim sladilima, rizik od smrti od krvožilnih bolesti bio je posebno izražen, dok su konzumenti pića sa šećerom imali veći rizik od smrti uzrokovane bolestima probavnog sustava. Gazirana pića nisu samo izvor praznih kalorija, već potencijalni okidač za niz smrtonosnih stanja ako postanu dio svakodnevne rutine.
Obična voda, nezaslađeni čajevi, voda s prirodnom aromom voća ili kombucha izvrsne su zamjene koje mogu zadovoljiti potrebu za osvježenjem bez razornih posljedica po zdravlje.
Srećom, tijelo ima nevjerojatnu sposobnost oporavka ako se štetne navike prekinu na vrijeme, a zamjena gaziranih pića zdravijim alternativama može donijeti brze i vidljive rezultate u poboljšanju općeg zdravstvenog stanja. Obična voda, nezaslađeni čajevi, voda s prirodnom aromom voća ili kombucha izvrsne su zamjene koje mogu zadovoljiti potrebu za osvježenjem bez razornih posljedica po zdravlje. Postupnim smanjenjem unosa šećera, okusni pupoljci se s vremenom prilagođavaju i prirodna slatkoća voća postaje sasvim dovoljna, dok se rizik od dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti značajno smanjuje, omogućujući jetri i gušterači da se oporave od konstantnog stresa kojem su bile izložene.
( Ordinacija.hr )
