Kardiomiopatija: sve što trebate znati o ovoj ozbiljnoj srčanoj bolesti čije rano otkrivanje može spasiti život - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Kardiomiopatija: sve što trebate znati o ovoj ozbiljnoj srčanoj bolesti čije rano otkrivanje može spasiti život

Sama hipertrofija desne klijetke često ne uzrokuje specifične simptome. Tegobe koje pacijenti osjećaju obično proizlaze iz osnovne bolesti koja je do stanja dovela, bilo da je riječ o plućnim ili srčanim poremećajima. Foto: Shutterstock

Kardiomiopatija može zahvatiti svakoga, bez obzira na dob, spol ili rasu. Najčešća nasljedna kardiomiopatija je hipertrofična, koja pogađa otprilike 1 od 500 osoba.

Kardiomiopatija je bolest koja zahvaća srčani mišić, odnosno miokard. Kod ove bolesti, kako pišu stručnjaci iz Cleveland Clinic, srce može postati kruto, prošireno ili zadebljano, a može se razviti i ožiljno tkivo. Posljedica toga je da srce ne može učinkovito pumpati krv u ostatak tijela.

S vremenom, kardiomiopatija može oslabiti srce i dovesti do zatajenja srca. Iako je riječ o ozbiljnom stanju, odgovarajuće liječenje može pomoći u upravljanju simptomima, a u nekim slučajevima potrebna je i transplantacija srca.

Vrste kardiomiopatije

Postoji nekoliko tipova kardiomiopatije:

  • Dilatacijska kardiomiopatija – srce se širi i postaje slabije.
  • Hipertrofična kardiomiopatija – zadebljanje srčanog mišića.
  • Ishemijska kardiomiopatija – posljedica smanjenog protoka krvi u srce.
  • Aritmogena displazija desnog ventrikula (ARVD) – rijetka bolest koja pogađa desni ventrikul.
  • Restriktivna kardiomiopatija – srce postaje kruto i gubi sposobnost punjenja krvlju.
  • Transtiretin amiloidna kardiomiopatija (ATTR-CM) – posljedica nakupljanja abnormalnih proteina.
  • Sindrom slomljenog srca (takotsubo kardiomiopatija) – stresom inducirana bolest.
  • Kardiomiopatija izazvana kemoterapijom
  • Kardiomiopatija izazvana alkoholom
  • Ne-kompaktni lijevi ventrikul (LVNC)
  • Peripartalna kardiomiopatija – pojavljuje se u trudnoći ili neposredno nakon poroda.

Kardiomiopatija može zahvatiti svakoga, bez obzira na dob, spol ili rasu. Najčešća nasljedna kardiomiopatija je hipertrofična, koja pogađa otprilike 1 od 500 osoba. Ostale genetske vrste javljaju se rjeđe, otprilike kod 1 od 2.000–2.500 ljudi.

Koji su simptomi?

Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe. Neki ih uopće ne primjećuju, dok kod drugih bolest napreduje i izaziva značajne smetnje. Najčešći simptomi uključuju:

  • Umor
  • Palpitacije ili ubrzan rad srca
  • Bol u prsima
  • Nepravilni otkucaji srca (aritmija)
  • Kratkoću daha (dispneja)
  • Oteklinu nogu i gležnjeva
  • Nesvjesticu (sinkopu)
Shutterstock

Što uzrokuje kardiomiopatiju?

Kardiomiopatija može biti nasljedna – uzrokovana genima koje nasljeđujemo od roditelja. Znanstvenici su identificirali tisuće genetskih mutacija koje mogu izazvati kardiomiopatiju.

Osim genetskih razloga, kardiomiopatiju mogu izazvati:

  • Bolest koronarnih arterija
  • Autoimune bolesti, npr. bolesti vezivnog tkiva
  • Infekcije srčanog mišića
  • Upala srca (miokarditis)
  • Dijabetes
  • Bolesti štitnjače
  • Mišićna distrofija
  • Visoki kolesterol
  • Sarkoidoza
  • Amiloidoza
  • Hemokromatoza

Ponekad stručnjaci ne mogu utvrditi točan uzrok bolesti.

Faktori rizika

Neki faktori rizika nisu promjenjivi, dok druge možete kontrolirati:

  • Obiteljska povijest zatajenja srca, kardiomiopatije ili iznenadne srčane smrti
  • Osobna povijest srčanih udara
  • Dugotrajna konzumacija alkohola ili kokaina
  • Trudnoća
  • Veliki stres, poput gubitka voljene osobe
  • Zračenje ili kemoterapija
  • BMI (indeks tjelesne mase) veći od 30

Komplikacije kardiomiopatije

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti ozbiljne komplikacije:

  • Aritmije
  • Zatajenje srca
  • Moždani udar
  • Bolesti srčanih zalistaka
  • Srčani zastoj
  • Kardiogeni šok

Kako se dijagnosticira?

Liječnik će prvo uzeti detaljnu medicinsku i obiteljsku povijest te obaviti fizički pregled. Ako postoji sumnja na srčano oboljenje, pacijent se upućuje kardiologu koji provodi sveobuhvatnu procjenu i dijagnostičke pretrage, koje mogu uključivati:

  • Ambulatorno praćenje srčanih ritmova
  • Krvne pretrage
  • Rendgenski snimak prsnog koša
  • CT srca
  • MRI srca
  • Ehokardiogram
  • Elektrokardiogram (EKG)
  • Test opterećenja (stres test)
  • Kateterizaciju srca
  • Biopsiju srčanog mišića

Liječenje i upravljanje kardiomiopatijom

Iako liječenje ne može potpuno izliječiti bolest, može značajno ublažiti simptome i usporiti napredovanje. Liječnik može preporučiti:

Promjene životnog stila:

  • Zdrava prehrana s niskim udjelom soli i masti
  • Održavanje zdrave tjelesne težine
  • Redovita tjelovježba
  • Dovoljno sna
  • Smanjenje stresa
  • Prestanak pušenja
  • Izbjegavanje alkohola
Shutterstock

Lijekovi:

Ovisno o vrsti kardiomiopatije i drugim zdravstvenim problemima, mogu se propisati:

  • Antihipertenzivi
  • Antikoagulansi (razrjeđivači krvi)
  • Antiaritmici
  • Lijekovi za snižavanje kolesterola
  • Aldosteronski antagonisti
  • Kortikosteroidi

Uređaji za srce:

  • Pacemakeri i implantabilni defibrilatori (ICD) – za korekciju aritmija
  • CRT i LVAD – pomažu srcu u učinkovitijem pumpanju krvi

Kirurški i invazivni zahvati:

Kod teških simptoma ili uz naprednu bolest mogu se preporučiti:

  • Septalna miksektomija
  • Transplantacija srca
  • Alkoholna septalna ablacija
  • Kateterska ablacija

Prognoza i trajanje bolesti

Kardiomiopatija je progresivna i potencijalno životno ugrožavajuća bolest, ali pravovremeno liječenje može poboljšati kvalitetu i trajanje života. Trajanje bolesti ovisi o vrsti i težini:

  • Takotsubo kardiomiopatija je obično privremena
  • Alkoholom inducirana može trajati nekoliko mjeseci
  • Kardiomiopatija od kemoterapije može biti reverzibilna
  • Ostale vrste zahtijevaju doživotno praćenje i upravljanje simptomima

Pravilno liječenje, zdrave životne navike i redoviti pregledi omogućuju većini pacijenata normalan i kvalitetan život.

Može li se prevenirati?

Iako se genetske vrste ne mogu spriječiti, rizik od stjecanja kardiomiopatije možete smanjiti:

  • Kontrolom krvnog tlaka i kolesterola
  • Redovitom tjelovježbom
  • Izbjegavanjem alkohola, duhana i kokaina
  • Liječenjem osnovnih bolesti (dijabetes, apneja)
  • Redovitim liječničkim pregledima
  • Pravovremenim uzimanjem lijekova

Obiteljima s nasljednom kardiomiopatijom preporučuje se genetsko savjetovanje i rana dijagnoza.

Život s kardiomiopatijom

Za bolju kontrolu bolesti i zdravlje srca preporučuje se:

  • Održavanje idealne težine
  • Srčano-prijateljska prehrana
  • Redovita tjelovježba
  • Ograničenje alkohola
  • Upravljanje stresom
  • Prestati pušiti

Kada se javiti liječniku?

  • Novi ili pogoršani simptomi
  • Nuspojave lijekova
  • Problemi s ugrađenim uređajem

Kada pozvati hitnu pomoć?

  • Bol u prsima
  • Palpitacije
  • Nesvjestica

(Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo