Najnovije izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljeno ove, a tiče se 2024. godine, otkriva složenu sliku prekida trudnoća. Iako je broj namjernih pobačaja u padu, ukupan broj je porastao, a posebno zabrinjavaju podaci o adolescenticama i rekordan omjer pobačaja u odnosu na živorođenu djecu.
Prema najnovijim podacima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), zdravstvene ustanove u Hrvatskoj tijekom 2024. godine zabilježile su ukupno 8.130 pobačaja i prekida trudnoće. Ova brojka predstavlja primjetan porast u usporedbi sa 7.807 slučajeva evidentiranih u 2023. godini. Međutim, iza ovog općeg porasta krije se složena i naizgled kontradiktorna slika. Naime, broj namjernih prekida trudnoće na zahtjev žene, koji često dominira javnim diskursom, zapravo je u padu. U 2024. godini zabilježeno je 2.809 takvih pobačaja, što je osjetno manje od 3.015 koliko ih je bilo godinu ranije. Ovaj paralelni trend pada broja induciranih pobačaja i rasta ukupnog broja prekida trudnoće upućuje na promjene u strukturi i razlozima zbog kojih do njih dolazi, otvarajući važna pitanja o reproduktivnom zdravlju, dostupnosti medicinske skrbi i demografskim kretanjima u zemlji.
Povećan broj spontanih pobačaja
Detaljnija analiza HZJZ-ovog izvješća otkriva da se porast ukupnog broja prekida trudnoće može pripisati isključivo povećanju broja spontanih pobačaja te onih koji su obavljeni zbog medicinskih indikacija, poput teških malformacija ploda ili izvanmaternične trudnoće. Ove dvije kategorije zajedno čine čak 46,4% svih zabilježenih prekida trudnoća u 2024. godini, što naglašava da gotovo polovica svih slučajeva nije rezultat osobne odluke žene o prekidu zdrave trudnoće, već se radi o teškim medicinskim stanjima i tragičnim ishodima. Ovakvi podaci pomiču fokus s etičkih i političkih rasprava isključivo na pitanje podrške ženama i parovima koji se suočavaju s gubitkom željene trudnoće te na važnost kvalitetne prenatalne dijagnostike i zdravstvene skrbi.
Posebno zabrinjavajući segment izvješća odnosi se na demografsku sliku, ponajviše na adolescentice. Udio pobačaja među djevojkama u dobi od 15 do 19 godina dosegnuo je 5,8% u 2024. godini, što je najviša razina zabilježena u posljednjih osam godina. U apsolutnim brojkama, radi se o 179 prekida trudnoće u ovoj osjetljivoj dobnoj skupini, što predstavlja jasan signal za uzbunu i ukazuje na nedostatke u sustavu spolnog odgoja i edukacije te dostupnosti savjetovališta i kontracepcije za mlade. S druge strane, statistika potvrđuje dugogodišnji trend prema kojem se najveća učestalost namjerno induciranih pobačaja bilježi kod žena u zrelijoj dobi, između 30 i 39 godina, a najčešće se radi o ženama koje već imaju jedno ili dvoje djece, što upućuje na to da se pobačaj u ovoj populaciji koristi kao metoda planiranja veličine obitelji.
Kada se statistički podaci stave u širi demografski kontekst, slika postaje još alarmantnija. Omjer ukupnog broja pobačaja na jedno živorođeno dijete u 2024. godini dosegao je otprilike 0,27, što je najviša razina u posljednjih dvadeset godina. To praktički znači da na svaka četiri živorođena djeteta dolazi više od jednog prekida trudnoće, bilo spontanog, medicinski indiciranog ili namjernog. Ovaj pokazatelj je ključan jer ne ovisi o apsolutnom broju žena u fertilnoj dobi, već direktno suprotstavlja broj rođenih s brojem prekinutih trudnoća, pružajući sumornu sliku reproduktivnog zdravlja nacije. Promatraju li se isključivo pobačaji na zahtjev, njihov je omjer u 2024. iznosio 8,8 na 100 poroda, što je također podatak koji zahtijeva pažljivu analizu i adekvatan odgovor javnozdravstvenih politika. Ovi podaci, objavljeni u detaljnom godišnjem izvješću, predstavljaju temelj za buduće strategije usmjerene na očuvanje zdravlja žena i mladih.
( Ordinacija.hr )
