Iako su simptomi poput lupanja srca, vrtoglavice ili boli u prsima kod djece često bezopasni, kod roditelja izazivaju veliku zabrinutost. Upravo je Holter EKG ključna i bezbolna pretraga koja liječnicima omogućuje detaljan uvid u rad djetetova srca tijekom 24 sata ili dulje, donoseći odgovore i prijeko potreban mir.
Žalbe djece na “preskakanje” srca, iznenadne vrtoglavice, nesvjestice ili bol u prsima spadaju među najčešće razloge posjeta pedijatrijskim hitnim službama i kardiološkim ambulantama. Iako statistike pokazuju da su ozbiljni srčani problemi u dječjoj dobi rijetki te da su uzroci najčešće benigne prirode, poput mišićno-koštanih, psihogenih ili gastrointestinalnih tegoba, svaki takav simptom zahtijeva pažljivu obradu. Prvi korak je obično standardni elektrokardiogram (EKG) koji bilježi električnu aktivnost srca u mirovanju. Međutim, budući da se simptomi često javljaju povremeno i traju kratko, EKG snimljen u ambulanti može biti potpuno uredan, ne uspijevajući zabilježiti problematičan događaj. U takvim situacijama, kada početna obrada ne daje jasan odgovor, dječji kardiolozi posežu za dijagnostičkim alatom koji pruža daleko sveobuhvatniju sliku, Holter EKG-om.
Osjećaj lupanja ili ubrzanog rada srca
Holter EKG je u suštini mali, prijenosni uređaj koji kontinuirano snima srčani ritam djeteta, najčešće tijekom 24 ili 48 sati, a po potrebi i do dva tjedna. Pretraga je potpuno bezbolna, sigurna i neinvazivna. Na djetetov prsni koš zalijepi se nekoliko samoljepljivih elektroda koje su žicama povezane s uređajem veličine manjeg mobitela. Dijete uređaj nosi u maloj torbici oko struka ili preko ramena te se potiče da obavlja sve svoje uobičajene dnevne aktivnosti, od odlaska u školu i pisanja zadaće do igre i spavanja. Upravo je to ključna prednost Holtera, on bilježi kako djetetovo srce reagira na različite stupnjeve fizičkog i emocionalnog napora tijekom cijelog dana i noći, pružajući liječnicima realan uvid u njegovo funkcioniranje u svakodnevnim situacijama, a ne samo u kontroliranim uvjetima ambulante.
Glavni cilj Holter monitoringa je uspostaviti vezu između simptoma koje dijete osjeća i stvarne električne aktivnosti srca u tom trenutku.
Odluku o postavljanju Holtera donosi pedijatar ili dječji kardiolog na temelju specifičnih simptoma. Najčešći razlozi zbog kojih se djeca upućuju na ovu pretragu su osjećaj lupanja ili ubrzanog rada srca (palpitacije), neobjašnjive nesvjestice (sinkope) ili stanja pred nesvjesticu poput omaglice i vrtoglavice, te bol u prsima. Prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu The American Journal of Emergency Medicine, upravo su te tri tegobe bile vodeći razlozi za primjenu Holtera kod djece koja su se javila na hitni prijem. Osim toga, pretraga se koristi i za procjenu pojačanog umora i slabijeg podnošenja napora, za praćenje stanja djece s poznatim srčanim bolestima, poput prirođenih srčanih grešaka, kardiomiopatija ili nakon operacija na srcu. Također je važan alat za procjenu učinkovitosti lijekova protiv aritmije te za praćenje funkcije ugrađenog elektrostimulatora srca (pacemakera).
U velikom broju slučajeva, rezultati pokažu da tijekom epizode lupanja srca ili vrtoglavice nije bilo nikakve opasne aritmije, što donosi ogromno olakšanje i roditeljima i djetetu. Time se isključuje kardiološki uzrok tegoba.
Glavni cilj Holter monitoringa je uspostaviti vezu između simptoma koje dijete osjeća i stvarne električne aktivnosti srca u tom trenutku. U velikom broju slučajeva, rezultati pokažu da tijekom epizode lupanja srca ili vrtoglavice nije bilo nikakve opasne aritmije, što donosi ogromno olakšanje i roditeljima i djetetu. Time se isključuje kardiološki uzrok tegoba i potvrđuje da je riječ o bezopasnoj pojavi. S druge strane, pretraga je iznimno vrijedna jer može otkriti i takozvane “tihe” aritmije, odnosno poremećaje ritma kojih dijete uopće nije svjesno, a koji mogu zahtijevati daljnju obradu ili liječenje. Time Holter služi dvostrukoj svrsi: pruža sigurnost isključivanjem ozbiljnih stanja ili na vrijeme detektira skrivene probleme.
Kako se pripremiti za pretragu
Priprema za postavljanje Holtera vrlo je jednostavna. Na dan postavljanja uređaja treba izbjegavati nanošenje losiona, krema ili ulja na djetetov prsni koš kako bi elektrode što bolje prianjale uz kožu. Preporučuje se odjenuti komotniju, širu odjeću. Ključan dio pretrage je vođenje dnevnika aktivnosti. Od roditelja (ili starijeg djeteta) traži se da precizno bilježe sve aktivnosti tijekom nošenja uređaja, kao i točno vrijeme kada se javio bilo koji simptom, primjerice “lupanje srca u 15:05 tijekom igre” ili “vrtoglavica u 20:30 dok je gledao televiziju”. Ovi zapisi su od neprocjenjive važnosti jer liječniku omogućuju da usporedi zabilježeni EKG zapis s djetetovim subjektivnim osjećajem i aktivnostima.
Kardiolog potom analizira tisuće zabilježenih srčanih otkucaja, tražeći bilo kakve nepravilnosti i uspoređujući ih s podacima iz dnevnika.
Tijekom nošenja uređaja dijete treba izbjegavati kupanje i tuširanje kako se uređaj ne bi smočio, kao i kontaktne sportove ili aktivnosti tijekom kojih bi se uređaj mogao oštetiti ili elektrode odlijepiti. Nakon završetka perioda snimanja, uređaj i dnevnik se vraćaju u bolnicu ili ordinaciju. Kardiolog potom analizira tisuće zabilježenih srčanih otkucaja, tražeći bilo kakve nepravilnosti i uspoređujući ih s podacima iz dnevnika. Rezultati su obično dostupni unutar nekoliko dana do tjedan dana, nakon čega liječnik roditeljima objašnjava nalaz i donosi odluku o eventualnim daljnjim koracima u brizi za zdravlje djetetova srca.
( Ordinacija.hr )
