Mnogi vjeruju da hladnoća sama po sebi izaziva prehladu ili gripu. Znanost pokazuje drugačije: virusne infekcije ovise o okolišu, ponašanju i imunološkoj obrani, a hladno vrijeme samo stvara uvjete u kojima virusi lakše napadaju.
Mnogi od nas odrastaju uz uvjerenje da hladno vrijeme izaziva prehladu ili gripu. Često čujemo da nas može „uhvatiti“ ako izađemo van bez kaputa, udahnemo hladan zrak, spavamo u hladnoj sobi, zateknemo na kiši ili snijegu, ili jednostavno osjetimo da nam je hladno.
Iako se ovo uvjerenje, kako za ScienceAlert piše Manal Mohammed, viša predavačica Medicinske mikrobiologije sa Sveučilišta Westminster, mnogima čini logičnim – bolest često slijedi izloženost hladnoći – moderna istraživanja pokazuju da je veza između hladnog vremena i bolesti mnogo složenija.
Zašto hladnoća sama po sebi ne izaziva infekcije
Sama niska temperatura ne stvara infekcije. Hladnoća utječe na kombinaciju bioloških, okolišnih i socijalnih čimbenika koji povećavaju osjetljivost na respiratorne bolesti, posebno u zimskim mjesecima.
Prehladu i gripu uzrokuju virusi, a ne hladan zrak. Rinovirusi, koji izazivaju običnu prehladu, ili virusi gripe šire se s osobe na osobu putem respiratornih kapljica ili kontakta, bez obzira na vanjsku temperaturu. Ipak, u mnogim dijelovima svijeta broj respiratornih infekcija raste u hladnijim sezonama – obrazac koji je primijećen globalno.
Hladan i suh zrak pogoduje virusima
Jedan od razloga je što hladne temperature i niski nivo vlage u zraku pomažu virusima da prežive duže i ostanu infektivni. Suhi zrak također uzrokuje da kapljice koje ispuštamo dok dišemo, govorimo, kašljemo ili kišemo brže isparavaju. To stvara manje čestice koje dulje lebde u zraku i povećavaju šansu da ih netko udahne. Na taj način hladan, suh zrak olakšava virusima da opstanu u okolišu i dopru do dišnog sustava drugih osoba.
Kako hladnoća utječe na naš imunitet
Udisanje hladnog zraka snižava temperaturu u nosu i dišnim putovima, što može izazvati vazokonstrikciju – suženje krvnih žila koje smanjuje protok krvi u tkivima. U nosnoj sluznici i dišnim putovima, smanjen protok krvi može oslabiti lokalne imunološke odgovore koji inače pomažu uništiti viruse prije nego izazovu infekciju.
Izloženost hladnoći i stres povezan s hladnoćom također mogu ometati normalnu funkciju dišnih putova, posebno kod osoba s osjetljivim respiratornim sustavom. Sve to zajedno može oslabiti prve linije obrane u nosu i grlu. Hladan zrak ne stvara viruse, ali može olakšati njihov prodor u tijelo kada dođe do izloženosti.
Gužve, zatvoreni prostori i zimske navike
Sezonske promjene u ponašanju i okolišu dodatno pojačavaju rizik. Hladno vrijeme tjera ljude da provode više vremena u zatvorenom, često u bliskom kontaktu s drugima. Zatvoreni i slabo ventilirani prostori omogućuju nakupljanje kapljica koje sadrže viruse, pa je prijenos između ljudi vjerojatniji.
Tijekom zime smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti smanjuje proizvodnju vitamina D u koži. Vitamin D pomaže u regulaciji imunološkog sustava, a nizak nivo može oslabiti obranu organizma.
Unutarnje grijanje, iako važno za udobnost, dodatno isušuje zrak, što može oslabiti zaštitnu funkciju sluzi u nosu i grlu. Sluz normalno hvata viruse i pomaže ih izbaciti iz dišnih putova. Kada je ovaj sustav oslabljen, virusi se lakše razmnožavaju i inficiraju stanice.
Hladno vrijeme posebno je izazovno za osobe s astmom ili alergijskim rinitisom (peludnom groznicom). Studije pokazuju da hladni uvjeti mogu pogoršati simptome i povećati funkcionalne smetnje kod ovih osoba, što dodatno otežava tijelo kada dođe do respiratorne infekcije.
Što kaže znanost?
Sveukupno, istraživanja jasno pokazuju što hladnoća čini, a što ne. Niske temperature povezane su s većim stopama respiratornih infekcija, uključujući gripu i koronaviruse, osobito u umjerenim klimama tijekom zime. Virusi preživljavaju duže i lakše se šire u hladnom, suhom zraku.
Hladnoća može oslabiti imunitet u nosu i dišnim putovima, smanjiti kretanje sluzi i antivirusnu aktivnost, dok zimske navike poput gužvi u zatvorenom, loše ventilacije i smanjene sunčeve svjetlosti dodatno povećavaju rizik.
Međutim, dokazi ne podupiru ideju da samo izlazak van bez kaputa ili osjećaj hladnoće izravno uzrokuje prehladu ili gripu. Hladnoća zapravo djeluje kao pojačivač rizika – stvara uvjete koji virusima omogućuju da prežive, šire se i nadvladaju obranu tijela.
Kako se zaštititi zimi
Praktične mjere mogu smanjiti rizik od infekcija:
- Poboljšajte ventilaciju u zatvorenim prostorima.
- Održavajte odgovarajuću vlažnost zraka.
- Podržavajte imunitet, uključujući dovoljne razine vitamina D.
- Fokusirajte se na higijenu ruku i izbjegavanje kontakta s bolesnima, jer virusi se šire putem kapljica i kontakta, a ne hladnoće.
Razumijevanje ove razlike pomaže objasniti zašto prehlade i gripe vrh dosežu zimi i podržava učinkovitije strategije prevencije, dok razotkriva uobičajeni mit o hladnom vremenu i bolesti.
(Ordinacija.hr)
