Kako prepoznati različite vrste žuljeva, što učiniti kada postanu bolni ili inficirani te koje svakodnevne navike i zaštitne mjere mogu spriječiti njihov nastanak.
Gotovo svatko je barem jednom u životu osjetio neugodan osjećaj žulja na stopalu ili ruci. Ti mali mjehurići ispod kože mogu biti bolni, peckati ili svrbiti, a ponekad se čini da nastaju “niotkuda”. Iako rijetko zahtijevaju posjet liječniku, žuljevi mogu ozbiljno otežati svakodnevne aktivnosti ili sport, pa je dobro znati kako nastaju, kako ih tretirati i, još važnije, kako ih spriječiti.
Što se događa ispod kože?
Koža se sastoji od tri sloja: epidermisa, dermisa i potkožnog masnog tkiva. Žulj nastaje kada se tekućina nakuplja ispod epidermisa i stvara mali mjehur. Ovisno o vrsti ozljede, žulj može biti ispunjen prozirnom tekućinom, krvlju ili, u slučaju infekcije gnojem. Dok prozirna tekućina prirodno štiti kožu i potiče zacjeljivanje, krv u žulju označava oštećenje dubljih slojeva, a gnoj znak mogućeg razvoja infekcije.
Žuljevi najčešće nastaju na stopalima i rukama, ali mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu i izazvati bol, peckanje ili svrab.
Kako nastaju žuljevi?
Najčešće do žuljeva dolazi zbog trljanja, pritiska ili toplinskog oštećenja kože. Primjerice, dugotrajno hodanje u neudobnim cipelama ili držanje alata može uzrokovati trenje koje stvara mjehurić tekućine u gornjim slojevima kože. Ako je pritisak jači ili dublji, stvara se krvni žulj.
Toplinski žuljevi obično nastaju nakon opeklina, opekotina od sunca ili pregrijavanja kože nakon smrzavanja. U sportaša, planinara ili biciklista žuljevi su često rezultat kombinacije vlage, trenja i dugotrajnog kretanja.
Posebne skupine ljudi, poput osoba s dijabetesom ili kožnim bolestima (ekcem, psorijaza), imaju veći rizik od infekcije i sporijeg zacjeljivanja.

Kada žulj zahtijeva liječničku pažnju?
Većina žuljeva prirodno zacjeljuje u nekoliko dana i ne zahtijeva posjet liječniku. Međutim, postoji nekoliko znakova na koje treba obratiti pozornost. Ako žulj postane topao, bolan, crven, napuni se gnojem ili oko njega primijetite crvene pruge, vrijeme je da se posavjetujete sa stručnjakom. Isto vrijedi i kod žuljeva koji nastanu zbog opeklina ili smrzavanja.
Također, česte i ponavljajuće pojave žuljeva, osobito bez očitog razloga, mogu biti znak da nešto u načinu života ili zdravlju zahtijeva dodatnu pažnju.
Njega i liječenje
Za većinu žuljeva dovoljna je nježna njega kod kuće. Kožu oko žulja operite blagim sapunom i nanesite antibakterijsku kremu. Pokrijte žulj flasterom ili gazom, ali nemojte ga probijati – koža na vrhu žulja štiti dublje slojeve od infekcije. Flaster mijenjajte barem jednom dnevno.
Često se misli da žulj treba probiti da bi brže zacijelio, no to može izazvati infekciju i usporiti oporavak. Normalan proces zacjeljivanja uključuje zatezanje kože i nakupljanje tekućine u mjehuru, što zapravo štiti dublje slojeve kože.
U slučajevima kada je žulj prevelik ili previše bolan, ponekad ga je moguće sigurno probiti kod kuće sterilnom iglom, pazeći da područje bude dezinficirano i da se mjehur ne uklanja u potpunosti. Nakon toga flaster i antibakterijska zaštita pomažu oporavku.

Prevencija – kako izbjeći žuljeve?
Prevencija ovisi o vrsti žulja i načinu života. Kod žuljeva od trenja, važno je nositi udobne, pravilno pristajuće cipele, razgaziti nove cipele prije duljeg nošenja i nositi zaštitne rukavice pri radu rukama. Sportske čarape i specijalni jastučići također mogu spriječiti trenje kod aktivnih osoba.
Krvni žuljevi obično nastaju zbog stiskanja kože, primjerice pri korištenju alata. Oprez i zaštitne rukavice mogu značajno smanjiti rizik.
Toplinski žuljevi najčešće se javljaju zbog opeklina ili pregrijavanja kože nakon smrzavanja. Zaštita od sunca, pažljivo rukovanje vrućim predmetima i odjeća prilagođena vremenskim uvjetima ključni su za prevenciju. Kod smrzavanja, polagano podizanje tjelesne temperature mlakom vodom pomaže u sprječavanju nastanka žuljeva.
Žuljevi i svakodnevni život
Iako neugodni, žuljevi su najčešće bezopasni. Redovita higijena stopala i ruku, pravilno odabrana obuća i odjeća te pažljivo korištenje alata mogu značajno smanjiti učestalost nastanka žuljeva. Za sportaše i rekreativce dodatni savjeti uključuju pripremu kože i postupno navikavanje na dugotrajne aktivnosti, kako bi trenje i vlaga imali što manji učinak na kožu.
(Ordinacija.hr)




