Moždani udar je treći uzrok smrti i vodeći uzrok invalidnosti u Hrvatskoj, no brza reakcija može spasiti život i smanjiti posljedice. Donosimo sve što trebate znati o prepoznavanju simptoma, rizičnim faktorima i modernim metodama liječenja.
Moždani udar, predstavlja tihu prijetnju koja u Hrvatskoj svake godine pogodi oko 13.000 ljudi, potvrđujući svoju poziciju trećeg najčešćeg uzroka smrti. Još poraznija je činjenica da je moždani udar vodeći uzrok invalidnosti, pri čemu dvije trećine preživjelih ostaje s nekim oblikom trajnog neurološkog oštećenja, a trećina postaje potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Riječ je o stanju u kojem prekid dotoka krvi u mozak uzrokuje odumiranje moždanih stanica zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari. U samo jednoj minuti bez opskrbe krvlju može propasti gotovo dva milijuna neurona, zbog čega je svaka sekunda ključna za ishod liječenja i kvalitetu života nakon udara.
Dvije vrste udara
Postoje dvije glavne vrste moždanog udara. Ishemijski moždani udar, koji čini oko 85 posto svih slučajeva, nastaje kada krvni ugrušak začepi arteriju u mozgu, prekidajući dotok krvi. S druge strane, hemoragijski moždani udar, iako rjeđi s udjelom od 15 posto, često je smrtonosniji. On nastaje zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak ili okolno tkivo, što stvara pritisak i oštećuje moždane stanice. Postoji i tranzitorna ishemijska ataka (TIA), poznata kao “mini-udar”, čiji simptomi nalikuju pravom udaru, ali traju kratko i potpuno se povuku. TIA je, međutim, iznimno ozbiljno upozorenje jer značajno povećava rizik od nastanka potpunog moždanog udara u budućnosti.
On nastaje zbog puknuća krvne žile i izljeva krvi u mozak ili okolno tkivo, što stvara pritisak i oštećuje moždane stanice
Prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je za pravovremenu reakciju, a u Hrvatskoj se za to koristi jednostavan akronim GROM. Svako slovo predstavlja jedan ključni test: G kao govor, gdje treba provjeriti je li govor osobe nerazumljiv, otežan ili zbunjujući; R kao ruke, gdje se od osobe traži da podigne obje ruke i provjerava pada li jedna ruka ili je slabija od druge; O kao oduzetost lica, što se najlakše uočava ako jedna strana usana visi dok se osoba pokušava nasmiješiti; i na kraju, M kao minute, što je presudan podsjetnik da je vrijeme najvažniji faktor i da je potrebno odmah nazvati hitnu pomoć na broj 112 ili 194. Drugi simptomi mogu uključivati iznenadnu, jaku glavobolju, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili probleme s vidom.
Ključ uspješnog liječenja leži u brzini intervencije unutar takozvanog “zlatnog sata”. Što prije pacijent stigne u bolnicu, veće su šanse za primjenu terapije koja može spasiti moždano tkivo. Pravovremena medicinska pomoć ne samo da može spasiti život, već i drastično smanjiti dugoročne posljedice poput paralize, poteškoća s govorom ili kognitivnih problema. Zbog toga je od presudne važnosti ne čekati da simptomi prođu, čak i ako se čine blagima, već odmah potražiti stručnu pomoć.
Tko je pod najvećim rizikom?
Iako se moždani udar tradicionalno povezuje sa starijom dobi, zabrinjavajući trendovi pokazuju da sve češće pogađa i mlađu populaciju. Rizici se dijele na promjenjive, na koje možemo utjecati, i nepromjenjive, poput dobi, spola i genetske predispozicije. Najvažniji promjenjivi faktor rizika, odgovoran za velik broj slučajeva, jest visoki krvni tlak. Uz njega, ključni su i pušenje, koje udvostručuje rizik, zatim šećerna bolest, povišeni kolesterol, pretilost i fizička neaktivnost. Srčana aritmija poznata kao fibrilacija atrija također je jedan od vodećih uzroka, jer može dovesti do stvaranja ugrušaka u srcu koji potom putuju do mozga.
Suvremeno liječenje i put do oporavka
Moderna medicina nudi dvije ključne metode za liječenje ishemijskog moždanog udara. Prva je intravenska tromboliza, primjena lijeka koji otapa krvni ugrušak, a najučinkovitija je ako se primijeni unutar četiri i pol sata od početka simptoma. Druga, naprednija metoda je mehanička trombektomija, postupak kojim se ugrušak fizički uklanja iz krvne žile pomoću katetera. Ovaj postupak značajno je proširio vremenski prozor za intervenciju na šest sati, a u nekim slučajevima i duže. Oporavak nakon udara je dugotrajan proces koji se oslanja na neuroplastičnost, nevjerojatnu sposobnost mozga da se reorganizira i da zdravi dijelovi preuzmu funkciju oštećenih. Rehabilitacija, koja uključuje tim stručnjaka poput fizijatara, fizioterapeuta, logopeda i radnih terapeuta, započinje vrlo rano, često već unutar 48 sati od udara.
Žene i specifični rizici
Iako moždani udar pogađa oba spola, žene imaju veći rizik od smrtnog ishoda. Kampanja “Dan crvenih haljina”, koja se održava svake godine u veljači, upravo podiže svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena. Simptomi kod žena ponekad mogu biti atipični, poput iznenadne opće slabosti, zbunjenosti, mučnine ili štucanja, što može otežati prepoznavanje. Također, postoje i specifični faktori rizika vezani za žene, uključujući korištenje oralnih kontraceptiva (pogotovo u kombinaciji s pušenjem), trudnoću, preeklampsiju te hormonsku nadomjesnu terapiju. ( Ordinacija.hr )
