Voditeljica projekta AI4Health.Cro govori o tome kako umjetna inteligencija već ulazi u kliničku praksu, koje su najveće prepreke te kako osigurati sigurnu i etičnu primjenu AI-a u medicini.
Diplomirala je molekularnu biologiju na Biološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, a doktorirala bioinformatiku na University College London, gdje se bavila strukturnom analizom aminokiselinskih varijacija. Dr. sc. Anja Barešić danas vodi Laboratorij za računalnu biologiju i translacijsku medicinu na Institutu Ruđer Bošković, fokusirajući se na računalnu biologiju, strojno učenje i “-omics” istraživanja s visokim translacijskim potencijalom u kliničkoj praksi. Od 2023. godine koordinira AI4Health.Cro, Europski digitalni inovacijski centar koji okuplja 16 institucija i ubrzava primjenu naprednih digitalnih tehnologija u zdravstvu. U intervjuu govori o ciljevima projekta, njegovu funkcioniranju te kako umjetna inteligencija mijenja zdravstvenu skrb za pacijente i liječnike.
Što je projekt AI4Health.Cro i koja je njegova glavna misija?
Riječ je o privatno-javnom partnerstvu u obliku europskog digitalnog inovacijskog centra (engl. European Digital Innovation Hub, EDIH) koji se sastoji od 16 partnerskih institucija uključujući regulatorne institucije, akademsku zajednicu, pružatelje zdravstvenih usluga, udruge, financijski sektor te tehnološke tvrtke. Naša je misija stvaranje tzv. one-stop-shopa za jačanje digitalnog razvoja zdravstva i medicine upotrebom naprednih digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije, kako na nacionalnoj tako i europskoj razini. Jednostavnije rečeno, na temelju ekspertize i resursa naših partnera, pomažemo našim korisnicima razviti digitalna rješenja za zdravstvo i medicinu, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju.
Koja je vaša uloga u projektu i kako to funkcionira?
Institut Ruđer Bošković preuzeo je ulogu vođenja centra, koji je nastao istovremeno kada i oko 150 centara diljem EU u sklopu EDIH mreže. Treba napomenuti da je svaki EDIH birao koje su tehnologije u kojima može ponuditi usluge te na koji će se sektor gospodarstva fokusirati, čime je AI4Health.Cro jedinstven u Hrvatskoj i u regiji. Naša je uloga pobrinuti se za sve ono što je potrebno da jedna inovacija zaživi u stvarnom svijetu, od faze same ideje do konkretnog proizvoda. Naime, kakva god ideja bila, inovatori često zapinju na istim koracima. EDIH je tu da putem usluga, koje su za mala i srednja poduzeća te organizacije javnog sektora u potpunosti besplatne, omogući potporu u razvoju takvih inovacija.
Kako umjetna inteligencija trenutačno mijenja zdravstvenu skrb u Hrvatskoj i svijetu?
Umjetna inteligencija ulazi u sve pore društva i svakodnevnog djelovanja. U neke je domene taj ulazak jednostavniji, a u drugima poput zdravstva donosi specifične rizike i stoga je treba dodatno regulirati. Ključno je poučiti pacijente i liječnike kako je koristiti na siguran i odgovoran način te pripremiti poduzetnike koji stvaraju takve proizvode da kreiraju proizvode čija je upotreba održiva. AI se u zdravstvu koristi već niz godina u raznim domenama, npr. u obradi radioloških slika. Najveći potencijal vidim u zadacima koji su repetitivni, a jednostavni, dakle ono na što medicinsko osoblje troši puno vremena, a ne zahtijeva godine specijalizirane edukacije: poput pisanja/prepisivanja/sažimanja medicinskih zapisa, optimizacije procesa odnosno nabave i organizacije rada, a tek na kraju dolazi pomoć pri samoj dijagnostici i odabiru terapija i postupaka.
Koji su najveći izazovi u implementaciji AI rješenja u kliničku praksu?
U Hrvatskoj imamo snažnu IKT zajednicu koja razvija izvrsne proizvode, no iz njihove perspektive zdravstvo je vrlo regulirano i podložno strogo definiranim pravilima inovacija. Zbog toga mnogi zaziru od razvoja proizvoda za ovu domenu, smatrajući je zatvorenom zajednicom. S druge strane, medicinski djelatnici često rade po ustaljenim praksama, a istovremeno se suočavaju s rastom opterećenja, dok ne znaju kako inovacije mogu pomoći, kojim rješenjima vjerovati i kako procijeniti njihovu sigurnost. S velikim tehnološkim skokovima, poput brzog razvoja umjetne inteligencije, nastaje razdoblje u kojem se sada nalazimo: tehnologija napreduje znatno brže od zakonodavstva. U takvoj situaciji ključno je educirati obje strane, poticati suradnju i zajedničke pilot-projekte – i tu naš EDIH ima važnu ulogu.
Kako se osigurava da AI modeli budu pouzdani, sigurni i etični u zdravstvenom kontekstu?
EU legislativa zahtijeva da svi modeli umjetne inteligencije zadovoljavaju načela vjerodostojnosti (engl. trustworthy AI). To znači da AI mora biti objašnjiv – čovjek mora moći razumjeti razloge odluka koje model donosi, a odluke stručnjaka uvijek ostaju pod ljudskim nadzorom, “human-in-the-loop”. Razvoj na medicinskim podacima dodatno je zahtjevan jer su ti podaci pod strogim ograničenjima radi zaštite ispitanika. Naš je zadatak uskladiti zakonodavstvo o AI-u i zdravstvenim podacima te, uz pomoć vodećih stručnjaka s međunarodnim iskustvom, pripremiti podatke i pružiti primjere dobre prakse.
Možete li dati primjer kako će AI4Health.Cro konkretno pomoći pacijentima, a kako liječnicima u svakodnevnoj praksi?
Danas postoji niz alata razvijenih za podršku liječnicima, primjerice pri prikupljanju podataka, pisanju nalaza ili očitavanju slikovnih zapisa. Pacijentima pomažu različite aplikacije, poput digitalnih asistenata, koji ih potiču da sami prate svoja kronična stanja i aktivno sudjeluju u svojoj skrbi. Ne govorimo o sustavima koji nisu namijenjeni davanju točnih i pouzdanih medicinskih odgovora, poput nekih jezičnih modela, jer to krši principe sigurnosti i vjerodostojnosti koje smo ranije spomenuli. Naša je uloga upravo pomoći pri odabiru ispravnih digitalnih alata za konkretnu situaciju i povezati one koji te alate razvijaju s korisnicima.
Koliko brzo možemo očekivati da će AI alati postati dio svakodnevnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj?
Oni to već jesu samo korisnici nisu toga svjesni. Mnogi liječnici koriste prepisivanje govorenog teksta, a naš program ranog otkrivanja raka pluća putem niskodoznog CT-a uključuje AI u fazi očitavanja slika. Nekoliko klinika primjenjuje vlastite alate, poput digitalne asistentice u kardiologiji ili sustava za otkrivanje neurorazvojnih odstupanja kod novorođenčadi. Za pacijente nije presudno koriste li se AI ili drugi uređaji u dijagnostici – važno je da je postupak kvalitetan, siguran i učinkovit. Odgovornost za odluke i dalje ostaje na liječnicima, koji ih donose na temelju provjerenih i korisnih izvora informacija.
Koje institucije, bolnice ili startupi sudjeluju u projektu i kako se razvija suradnja?
Među našim partnerima su Klinika Magdalena i Dom zdravlja Zagreb – Centar koji već godinama implementiraju i testiraju inovativna digitalna rješenja. Uz njih, nekoliko bolnica sudjeluje kao asocirani partneri, koristeći tehnologije razvijene u projektu. Do sada je naše usluge koristilo četrdesetak startupa i dvadesetak javnih institucija. Mnoge medicinske ustanove iskazuju velik interes za edukaciju svojih djelatnika, uključujući digitalno opismenjavanje i upoznavanje s najnovijim dostignućima u području umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi i kibernetičke sigurnosti.
Kako planirate nadograditi i osigurati održivost projekta?
Naši prvotni ciljevi bili su postaviti niz usluga edukacije, umrežavanja, pomoći pri pristupu investicijama i prije svega testiranja u stvarnim okruženjima te vidjeti koje od tih usluga naši korisnici stvarno trebaju i kontinuirano raditi na njihovoj izvrsnosti. Sada kada smo u sklopu projekta AI4Health.Cro koji završava u rujnu to postigli, nastavljamo s pružanjem usluga i idemo prema tome da cijeli sustav sazre, tako da se AI inovacije u zdravstvu više ne promatraju kao budućnost, nego kao sadašnjost. S projektom AI4Health.Cro2, koji počinje u listopadu i traje tri godine, cilj nam je uspostaviti centar koji može samostalno funkcionirati i nakon završetka EU financiranja. Želimo da naše zdravstvo bude spremno za nove tehnologije, a da startup zajednica ne zazire od sektora te da su im poznati regulatori, primjeri dobre prakse i stručnjaci koji mogu mentorirati inovatore.
Kako AI4Health.Cro rješava pitanja privatnosti i zaštite podataka pacijenata?
Privatnost i zaštita podataka pacijenata rješava se na razini EU regulativom koja je ograničavajuća za inovatore, a često nepoznata zdravstvenim djelatnicima. Zato među našim partnerima sudjeluju HZJZ, HZZO i Ministarstvo zdravstva, a putem projekta pilotiramo dobre prakse. Primjer je Hackathon koji organiziramo treću godinu zaredom, gdje se stvarni podaci sigurno anonimiziraju i daju natjecateljima za razvoj AI modela. U 2024. fokus je bio na predviđanju ponovne hospitalizacije pacijenata, a lani na radiologiji – modeli automatski prepoznaju lezije raka dojke u snimkama iz tri klinička centra, radi ranijeg otkrivanja i manjeg opterećenja specijalista.
Prijave za ovogodišnji izazov su u tijeku i tema je adherencija kod pacijenata s dijabetesom tipa 2. Rezultat nisu samo prototipovi – neki timovi su pokrenuli startupe, drugi objavili znanstvene radove, a suradnja s klinikama se nastavila. Najbolji timovi dobivaju nagrade i priliku dalje razvijati rješenja, dok sustav dobiva pilot-projekte koji pokazuju kako AI može rješavati stvarne izazove, istovremeno podižući razinu znanja o zaštiti podataka.
Koje bi vještine i znanja stručnjaci trebali razvijati ako žele raditi u području AI-a u zdravstvu?
Idealni stručnjak trebao bi biti educiran i iskusan kako u matematici, tako i u računalnim znanostima i medicini. Nažalost, formalno se educirati u ova tri područja, a kamoli steći jednako iskustvo zahtijeva veliki kapacitet vještina i dugi niz godina. Stoga promoviramo ideju da se multidisciplinarnost postiže radom u timovima u kojima su stručnjaci iz raznih domena, a samo radom u takvim timovima osoba može steći pravo iskustvo. Zato mlade učimo da je širina obrazovanja jednako važna kao i dubina te pokušavamo upravo natjecanjem pružiti priliku bilo kome da isproba proširiti svoje radno iskustvo.
Što biste poručili liječnicima i pacijentima koji još imaju predrasude prema korištenju AI-a u medicini?
Da se educiraju što AI jest, a što nije te nauče postavljati prava pitanja kako bi se mogla procijeniti vjerodostojnost ovih tehnologija. Povucimo paralelu: prije 25 godina mnogi su sumnjali u mobitele, ali su ih gotovo svi s vremenom usvojili, i u privatnom i poslovnom životu. Slično, strah od nepoznatog u AI-u rješavamo kontinuiranom i praktičnom edukacijom. Centar AI4Health.Cro okuplja vodeće stručnjake u Hrvatskoj i prenosi znanje konkretnim primjerima i primjenjivim alatima.
(Ida Balog)
