Dok se 21. ožujka obilježava Hrvatski dan migrene, procjenjuje se da se oko 400.000 građana bori s ovom teškom neurološkom bolešću koja je puno više od obične glavobolje. Riječ je o drugom najčešćem uzroku invaliditeta u svijetu, stanju koje paralizira život i krade radne dane, a unatoč tome ostaje podcijenjeno i nedovoljno liječeno.
Povodom Hrvatskog dana migrene, koji se tradicionalno obilježava 21. ožujka, ponovno se skreće pozornost na bolest koja u tišini pogađa ogroman dio populacije. U Hrvatskoj od migrene pati otprilike svaka deseta osoba, no stvarni brojevi su vjerojatno i veći jer mnogi nikada ne potraže liječničku pomoć, misleći da moraju trpjeti “samo još jednu glavobolju”. No, migrena nije samo glavobolja. To je kompleksna neurološka bolest koja je na globalnoj razini treća najčešća bolest i pogađa više od milijardu ljudi. Ono što posebno zabrinjava jest nerazmjer u broju oboljelih, s obzirom na to da od nje pate čak tri puta češće žene, i to najviše u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 25. i 55. godine života, što ostavlja dubok trag na njihove karijere, obitelji i društveni život.
Tijekom napadaja apsolutno mirovanje
Ograničenja koja migrena nameće često su nevidljiva okolini, ali su za oboljelu osobu stvarna i iscrpljujuća. Napadaj može biti toliko intenzivan da i najjednostavnija fizička aktivnost, poput hodanja ili penjanja uz nekoliko stepenica, postaje nepodnošljiva i samo pogoršava pulsirajuću bol. Više od polovice bolesnika tijekom napadaja treba apsolutno mirovanje, najčešće u zamračenoj i tihoj sobi, što ih u potpunosti isključuje iz svakodnevice. Procjenjuje se da čak tri četvrtine oboljelih tijekom napadaja izostaje s posla, što na godišnjoj razini rezultira milijunima izgubljenih radnih dana i značajnim ekonomskim gubitkom kako za pojedinca, tako i za cijelo društvo. To nije bolest koju se može “istrpjeti” ili ignorirati snagom volje; to je stanje koje zahtijeva potpuno zaustavljanje života.
Procjenjuje se da čak tri četvrtine oboljelih tijekom napadaja izostaje s posla, što na godišnjoj razini rezultira milijunima izgubljenih radnih dana i značajnim ekonomskim gubitkom kako za pojedinca, tako i za cijelo društvo.
Osim fizičke boli, psihološki teret koji migrena nosi jednako je težak. Život s migrenom često je život u stalnom strahu od sljedećeg napadaja. Ta neizvjesnost tjera ljude da izbjegavaju planiranje društvenih događanja, putovanja ili čak važnih poslovnih obaveza. Kronična frustracija zbog nemogućnosti kontroliranja vlastitog tijela i planova nerijetko vodi u ozbiljnije probleme poput anksioznosti i depresije, koje su značajno češće kod osoba s migrenom. Bolest ne pogađa samo pojedinca, već i njegove najbliže, narušavajući obiteljske odnose i društveni život, jer partneri i djeca također osjećaju posljedice nepredvidivosti i ograničenja koje bolest nameće.
Kronična frustracija zbog nemogućnosti kontroliranja vlastitog tijela i planova nerijetko vodi u ozbiljnije probleme poput anksioznosti i depresije, koje su značajno češće kod osoba s migrenom. Bolest ne pogađa samo pojedinca, već i njegove najbliže, narušavajući obiteljske odnose i društveni život
Simptomi migrene daleko nadilaze samu bol. Tipično je riječ o snažnoj, pulsirajućoj boli, najčešće na jednoj strani glave, no nju gotovo uvijek prate i mučnina, povraćanje te izrazita osjetljivost na svjetlost, zvukove i mirise. Napadaj se često odvija u nekoliko faza, počevši od prodroma dan ili dva ranije s promjenama raspoloženja i umorom, preko aure, koja se javlja kod trećine oboljelih kao vizualna smetnja, pa sve do iscrpljujuće faze boli koja može trajati i do 72 sata. Mnogi ne znaju da je dijagnoza migrene klinička, što znači da se postavlja na temelju simptoma i povijesti bolesti, jer pretrage poput magnetske rezonancije mozga ne pokazuju strukturne promjene. Migrena je bolest abnormalne funkcije, a ne strukture mozga.
Od promjene navika do modernih terapija
Iako lijek koji bi zauvijek izliječio migrenu ne postoji, postoji niz strategija koje mogu značajno smanjiti učestalost i jačinu napadaja te poboljšati kvalitetu života. Prvi i najvažniji korak je prepoznavanje vlastitih okidača, a u tome je najkorisnije vođenje dnevnika migrene. Praćenjem simptoma, prehrane, razine stresa, menstrualnog ciklusa i kvalitete sna, pacijenti često mogu identificirati faktore koji im pokreću napadaje, poput zrelih sireva, čokolade, alkohola, dehidracije ili nedostatka sna. Promjena životnih navika, koja uključuje redovit raspored spavanja, uravnoteženu prehranu, dovoljan unos tekućine i redovitu aerobnu tjelovježbu, temelj je svake prevencije. Kada napadaj ipak krene, odlazak u tihu i mračnu sobu, hladni oblozi i tehnike opuštanja mogu pružiti olakšanje.
Revolucija u liječenju
Posljednje desetljeće donijelo je pravu revoluciju u medicinskom tretmanu migrene, pružajući nadu milijunima koji su godinama patili uz neučinkovite ili zastarjele terapije. Liječenje se dijeli na akutno, za zaustavljanje napadaja koji je već počeo, i preventivno, za smanjenje njihove učestalosti. Dok su se ranije u prevenciji koristili lijekovi za druge bolesti poput antidepresiva ili antihipertenziva, danas postoje ciljane terapije osmišljene specifično za migrenu. Otkriće uloge peptida CGRP, čija razina raste tijekom napadaja, dovelo je do razvoja novih lijekova, poput monoklonskih protutijela koja se primjenjuju jednom mjesečno ili svaka tri mjeseca, te oralnih gepanata. Za pacijente s kroničnom migrenom, koja se javlja više od petnaest dana u mjesecu, iznimno učinkovitom se pokazala i primjena botulinum toksina. Poruka je jasna: ne morate trpjeti. Razgovarajte sa svojim liječnikom jer danas postoje rješenja koja mogu vratiti kontrolu nad životom. ( Ordinacija.hr )
