U sklopu sedme konferencije “Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike” u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, raspravljalo se o ulozi inovacija i kontinuirane skrbi u borbi protiv kroničnih nezaraznih bolesti.
Više od 80% smrtnih slučajeva u Hrvatskoj na godišnjoj je razini povezano s kroničnim nezaraznim bolestima. Među najčešćima su kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i kronične opstruktivne plućne bolesti, a osim što predstavljaju najveći teret kada je riječ o mortalitetu, ali i morbiditetu, među najvećim su opterećenjima i u pogledu financija, najveći uzrok izostajanja s radnih mjesta i kočnica gospodarskog i ekonomskog razvoja.
Istaknuto je to, među ostalim, na današnjoj, sedmoj po redu konferenciji “Trendovi u zdravstvu – izazovi i prilike” u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), čiji je fokus bio na ulozi inovativnih lijekova, medicinskih proizvoda i novih tehnologija u unapređenju kvalitete i učinkovitosti zdravstvene skrbi.
Uloga inovacija u modernizaciji zdravstva
– Zdravstveni sustavi se ubrzano mijenjaju i pod velikim su pritiskom, prvenstveno zbog kroničnih nezaraznih bolesti. Promjene tehnologije i potražnje unutar sustava pokreću transformacije, a inovacije su ključne za kvalitetniju skrb, bolje upravljanje bolestima i poboljšanje ishoda liječenja – istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica u AmCham-u.
Inovativni lijekovi, dodala je Rina Musić, predsjednica Vijeća upravitelja u AmCham-u, u posljednjih su deset godina donijeli znanstveno-tehnološku revoluciju, a ulaganja Hrvatske u taj segment pokazala su uspjehe, jer očiti su pozitivni pomaci u pogledu smanjenja smrtnosti, primjerice od onkoloških bolesti.
– Voljeli bismo istaknuti važnost kontinuiranog ulaganja u zdravstvo, što se tiče inovativnih lijekova, koji su, uz ranu dijagnostiku i prevenciju, tri ključna elementa koji će omogućiti da Hrvatska dođe uz bok Europskoj uniji po pitanju smrtnosti, pobola i dobrih životnih navika.
Konferencija je okupila velik broj stručnjaka i zdravstvenih djelatnika, a na samom početku obratila se i doc.dr.sc. Marija Bubaš, dr.med., državna tajnica u Ministarstvu zdravstva koja je istaknula važnost otvorenog komunikacijskog kanala i suradnje među stručnjacima kada je riječ o zdravstvenoj skrbi, a samim time i održivosti zdravstvenog sustava.
Kronične bolesti kao tihi ubojica
– Zdravlje nije garantirano rođenjem, a lijekovi koje primjenjujemo od najranije dobi pomažu spriječiti posljedice i bolesti. Navikli smo vjerovati u stabilnost i predvidivost, ali danas sigurnost vidimo kroz energiju, podatke, tehnologiju i zdravlje. Zdravstvo više nije samo sustav skrbi, ono je pitanje nacionalne sigurnosti. Pandemija, nedostatak lijekova i pritisak na zdravstvene radnike pokazali su da to nisu izolirani incidenti, nego ozbiljno upozorenje – upozorila je. Dodala je i kako je ova Vlada kroz Nacionalni plan oporavka uložila oko 85 milijuna eura u nabavu opreme koja je usmjerena prema liječenju karcinoma, a dio je to i nacionalnog strateškog okvira za borbu protiv raka koji pokriva razdoblje do 2030.
Na zabrinjavajući trend porasta kroničnih nezaraznih bolesti, posebice kada je riječ o karcinomima, upozorili su sudionici panela pod nazivom „Rastući izazov kroničnih bolesti: što slijedi?“, a u kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), dr.sc. Zrinka Mach, mag.soc.geront., predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti, Željko Miličević, voditelj poslovanja za Hrvatsku, Sloveniju i BiH u Eli Lilly te Jurica Toth, voditelj za pristup tržištu i odnose s državom u Medtronicu.
– Prije 20 godina oko 20% ljudi u Hrvatskoj umiralo je od raka, a danas je to već gotovo 30%. Kod kardiovaskularnih bolesti trudimo se smanjiti mortalitet i morbiditet na različite načine. Najbolja strategija borbe jest primarna prevencija, odnosno promjena naših životnih navika, posebno loših navika kojih u Hrvatskoj imamo više nego što je to prosjek Europske unije. Tu spadaju pušenje, debljina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i pretjerana konzumacija alkohola. S obzirom na to da su svi ti rizični čimbenici u Hrvatskoj prisutni u većoj mjeri nego što je to prosjek Europske unije, njihova prevencija trebala bi nam biti prioritet – upozorio je Capak.
Europski prosjek ili hrvatska realnost?
Što se skrbi pacijenata tiče, dodala je dr. Mach, ključan je kontinuitet i koordinacija, jer kronične bolesti oboljele prate cijeli život i utječu na svakodnevicu i kvalitetu života. A kako Hrvati stoje sa zdravljem u odnosu na Europski prosjek objasnila je Hana Huzjak, viša ekonomska savjetnica Europske komisije, koja je predstavila podatke izvješća “Stanje zdravlja u EU”, a prema kojemu prosječni Hrvat živi gotovo dvije i pol godine manje nego prosječni Europljanin, dok više od tri petine smrtnih slučajeva predstavljaju kardiovaskularne bolesti.
Fokus panel rasprave “Vrijednost inovacija u modernizaciji zdravstva”, u kojoj su uz Huzjak sudjelovali i Francis Lepoutre, generalni direktor Rochea, Conor Dempsey, generalni direktor za Hrvatsku i Sloveniju iz MSD-a te Vedrana Raguž, Pfizerova voditeljica za Hrvatsku, bio je na tome kako inovacije mogu poboljšati ishode za pacijente, povećati učinkovitost zdravstvenog sustava i doprinijeti širem društvenom učinku. Sudionici su istaknuli da prava vrijednost inovacija leži u kontinuiranoj podršci pacijentima, bržem pristupu dijagnostici i liječenju te smanjenju opterećenja zdravstvenog sustava, što dugoročno vodi prema zdravijem društvu i održivijem zdravstvu.
(Ida Balog)
