Blagi tremor ruku je česta i najčešće bezopasna pojava. Saznajte što uzrokuje podrhtavanje, kako ga razlikovati od ozbiljnijih problema i na koje načine ga možete ublažiti.
Gotovo svaka osoba iskusila je blago drhtanje ruku, primjerice dok ih drži ispružene ispred sebe. Riječ je o takozvanom fiziološkom tremoru, normalnoj pojavi koja je najčešće toliko suptilna da je jedva primjećujemo. Ipak, ti nevoljni, ritmički trzaji mišića mogu postati znatno izraženiji pod utjecajem stresa, tjeskobe, umora ili prekomjernog unosa kofeina. Iako se najčešće javlja u rukama, tremor može zahvatiti i druge dijelove tijela poput glave, ruku, nogu, trupa, pa čak i glasnica, što uzrokuje podrhtavanje glasa.
Najčešći uzroci podrhtavanja ruku
Razlikuju se dvije glavne vrste. Prvi je tremor u mirovanju, koji se javlja dok su mišići potpuno opušteni, primjerice kada ruke miruju u krilu, i karakterističan je za Parkinsonovu bolest. Druga, češća vrsta je akcijski tremor, koji se aktivira tijekom voljnog pokreta mišića, kao što je držanje šalice kave ili pokušaj pisanja. Dokle god je podrhtavanje blago i ne ometa vas u svakodnevici, uglavnom nema razloga za brigu. Ipak, ako primijetite da tremor postaje sve jači i ne prestaje, vrijeme je da potražite pomoć. Podrhtavanje može biti posljedica od potpuno bezazlenih do ozbiljnih neuroloških bolesti.
Jedan od najčešćih uzroka je takozvani poboljšani fiziološki tremor, koji se pogoršava zbog stresa, manjka sna ili konzumacije stimulansa. No podrhtavanje može biti i simptom zdravstvenih problema poput poremećaja rada štitnjače (hipertireoza), multiple skleroze ili posljedica moždanog udara. Uzrok mogu biti i određeni lijekovi, uključujući neke lijekove za astmu, antidepresive i kortikosteroide. Zbog složenosti uzroka, ključno je potražiti stručnu dijagnozu, posebice ako je tremor uporan i progresivan.
Promjene navika i jednostavne vježbe
Srećom, postoje i načini za ublažavanje. Prvi korak uključuje promjene životnih navika. Savjetuje se izbjegavanje ili smanjenje unosa kofeina, nikotina i alkohola. Jednako je važno i upravljanje stresom. Duboko disanje, meditacija ili joga mogu znatno pomoći u smirivanju živčanog sustava i posljedično smanjiti intenzitet tremora. U tome može pomoći i fizikalna terapija, koja vježbama jača kontrolu mišića i poboljšava koordinaciju.
Ciljane vježbe također mogu donijeti osjetno poboljšanje. Redovitim vježbanjem jača se mišićna snaga i izdržljivost, što pomaže u stabilizaciji pokreta. Neke od najjednostavnijih vježbi možete izvoditi bilo gdje. Primjerice, čvrsto stisnite šaku, zadržite nekoliko sekundi, a zatim opustite prste; vježbu ponovite deset puta sa svakom rukom. Možete koristiti i lopticu za stres. Druga vježba je tapkanje svakog prsta o palac, prvo u jednom, a zatim u drugom smjeru. Korisno je i istezanje zapešća laganim savijanjem gore-dolje ili kružnim pokretima. Dosljednost je ključna, a već 15 do 20 minuta vježbanja dnevno može donijeti rezultate.
(Lana Kovačević)
