Više od 3500 intervencija diljem Hrvatske pokazuje važnost HHMS-a, a projekt se nastavlja do 2031. s ciljem unaprjeđenja i širenja helidroma.
Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) je u prve dvije godine rada imala više od 3500 intervencija, a projekt se uz osigurano financiranje nastavlja razvijati do 2031. godine, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji u Ministarstvu zdravstva.
Helikopterska hitna medicinska služba je opravdala svoju svrhu i ulazi u novu fazu praćenja i unaprjeđenja sustava, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić, istaknuvši da od tog sustava “nema odustajanja”.
– Primarni cilj su spašeni životi. Mislim da smo u tome uspjeli – rekla je Hrstić, dodavši da projekt, unatoč izazovima, ne završava nego se nastavlja kroz praćenje, analizu i unaprjeđenje sustava. Naglasila je da su financijska sredstva za nastavak osigurana te nema dvojbe o njegovoj provedbi, a cilj je razviti najučinkovitiji model helikopterske hitne medicinske službe u Hrvatskoj.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević iznijela je podatak da je u dvije godine zabilježeno ukupno 3547 intervencija, pri čemu je Split imao 1509, Rijeka 1236, Zagreb 543, a Osijek 259 intervencija. Dodala je da je helikopter u prosjeku bio aktiviran pet puta dnevno, što, kako je istaknula, potvrđuje potrebu za takvom službom.
– Ono što je fascinantno i što zaista govori da nam je trebala hitna helikopterska medicinska služba jest to da smo prosječno pet puta dnevno podizali helikopter hitne medicinske službe za intervenciju – rekla je Grba-Bujević.
Najčešće intervencije zbog moždanog i srčanog udara
Istaknula je i da je sustav obuhvatio cijelu Hrvatsku te su najčešće intervencije bile kod moždanog i srčanog udara, odnosno stanja koja zahtijevaju što brži transport u bolnicu.
Prema njezinim riječima, u sustavu nema problema s kadrom, a u HHMS-u radi oko 120 liječnika, medicinskih sestara i tehničara posebno osposobljenih za rad u helikopteru. Naglasila je i da se helikopter aktivira isključivo za životno ugrožavajuća stanja, prema jasno definiranim protokolima.
Govoreći o daljnjem razvoju sustava, ministrica Hrstić rekla je da je Hrvatska trenutačno pokrivena sletnim bazama, što je minimum koji je potreban, dok će se helidromi razvijati kroz strateški plan Ministarstva zdravstva.
Navela je i da je obveza države osigurati hitnu medicinsku pomoć svim korisnicima, neovisno o naplati, dok će se na temelju iskustava iz prve dvije godine razmatrati modeli ekonomski održivog financiranja.
Načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Damir Važanić rekao je da sustav danas djeluje iz četiri baze – Rijeke, Splita, Zagreba i Osijeka – uz dodatno pokrivanje dubrovačkog područja uz pomoć MUP-a.
Istaknuo je da helikopterska služba omogućuje brži pristup teško dostupnim područjima te izravni transport pacijenata u kliničke bolnice, čime se poboljšavaju ishodi liječenja. Ministrica Hrstić najavila je i da je radna skupina za reorganizaciju hitne medicinske djelatnosti pri kraju izrade prijedloga reorganizacije te će uskoro biti dostupan javnosti.
(Hina)
