Kako laboratorijska dijagnostika, genetsko profiliranje i AI omogućuju prehranu prilagođenu svakom mikrobiomu za zdravlje i prevenciju bolesti.
Brojna istraživanja utvrdila su važnost prehrane u razvoju najčešćih bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i drugih. Usprkos tome, kultura prehrane opće populacije se teško mijenja jer se loše prehrambene navike sporo mijenjaju.
U zadnje vrijeme hrana se sve više doživljava kao lijek i upravo se zato intenzivno traže odgovori za veću učinkovitost modela koji može mijenjati prehrambene navike, ali i dati odgovore za sve dobne skupine koje žele preventivno djelovati i očuvati svoje zdravlje.
Personalizirani pristup je najvažniji! Uz opsežna laboratorijska testiranja i nakon toga ciljane nutricionističke obrade danas se mogu kreirati individualne upute u potpunosti prilagođene pojedincu i njegovom organizmu.
Ako gledamo prema budućnosti, laboratorijska i nutricionistička dijagnostika vjerojatno će biti puno personaliziranija, tehnološki naprednija i integrirana u svakodnevni život. Budućnosti medicine je spoznaja da prevencija postaje važnija od liječenja.
S obzirom na digitalno doba i doba umjetne inteligencije koje poprima sve važnije značenje, liječnici i nutricionisti rade u potpuno integriranom digitalnom sustavu, a osobni AI može pratiti sve biomarkere, prehranu i stil života. Dakle, dijagnostika i nutricionizam se stapaju u preciznu personaliziranu zdravstvenu skrb.
Napretkom znanosti dijagnostika svakodnevno postaje sve preciznije i dostupnija, a razvijaju se i nove analize koje mogu dati vrijedne informacije koje preventivu čine mnogo učinkovitijom i preciznijom.
Već danas se može napraviti genomsko i epigenomsko profiliranje, a budućnost nosi vjerojatnost da će svaka osoba imati mapiran genom i epigenom – dijagnostika će se temeljiti na tome kako geni reagiraju na prehranu, stres i okoliš. Prevencija bolesti će se raditi na osnovi individualnih genetskih rizika.
Umjetna inteligencija sve se više koristi u interpretaciji rezultata, a kroz vrijeme umjetna inteligencija moći će analizirati milijune biomarkera u realnom vremenu i dati personalizirane preporuke. Algoritmi će povezivati laboratorijske podatke s načinom života, snom, fizičkom aktivnošću i psihološkim faktorima.
Radit će se prediktivna dijagnostika, umjesto otkrivanja bolesti kad nastane, novi sustavi predviđaju rizik mjesecima ili godinama unaprijed – dobivamo virtualni model Vašeg organizma u kojem se testiraju različiti scenariji (npr. kako će dijeta ili lijek utjecati na vas).
Novo doba nutricionizma također puno toga mijenja jer će se raditi personalizirana prehrana svakome po individualnom mikrobiomu. Radit će se testiranja analiza crijevne flore u stvarnom vremenu i individualna prehrana će se prilagođavati mikrobioti. Bakterije i probiotici bit će programirani da “komuniciraju” s organizmom.
Uz sva testiranja koja će biti individualna, radit će se digitalni jelovnici i koristiti “pametna” hrana – pametni tanjuri i pribor mjerit će unos hranjivih tvari i automatski prilagođavati jelovnik.
Hrana će biti obogaćena “na zahtjev” s nutraceuticima koji oslobađaju točno ono što tijelu trenutačno treba. Unutar nutricionističke ambulante radit će se individualna dijagnostika nutrijenata s uređajima koji pokazuju trenutačne razine vitamina, minerala i hidracije, te će se preporuke generirati odmah – npr. “nedostaje ti magnezija, pojedi špinata ili leće ili uzmi dodatak od 375 mg”.
Od iznimne važnosti bit će integracija prehrane s mentalnim zdravljem preko dijagnostike koja uključuje mjerenje neurotransmitera i povezuje prehranu s raspoloženjem. Umjetna inteligencija (AI) će savjetovati prehrambene izbore koji reguliraju stres, spavanje i kognitivne funkcije. Budućnost nutricionizma predviđa i razne senzore koji će nutritivne vrijednosti usklađivati s potrebama pojedinca.
Međutim, bez obzira na budućnost i sve individualne laboratorijske testove i obrade, mediteranska prehrana je danas vodeći model prehrane za opću populaciju, akademski priznat i potvrđen uspješan način prehrane kao optimalan izbor za zdravlje. Problem primjene ovog modela kod opće populacije zahtjeva prilagodbu, ne odustajanje od njegovih potvrđenih načela. Jedan od načina za uspješan odgovor na to pitanje je i trenutačna personalizirana prehrana, koja daje odgovore kroz ciljanu dijagnostiku (antropometrijsku i laboratorijsku), kompletnu nutricionističku obradu, stručno praćenje i podršku te znanstveno utemeljen pristup suplementaciji i prehrani svakoga vrlo individualno.
Kada govorimo o ciljanoj laboratorijskoj dijagnostici ona pokriva uz osnovne i proširene laboratorijske pretrage i širok spektar raznih specijaliziranih testova – od alergološkog testiranja i testa intolerancije na hranu, analize crijevnog mikrobioma, metaboličkih testova i raznih genetskih testova, što nam daje pravi i individualan odgovor za svaki zdravstveni problem i omogućava nam prevenciju svih bolesti koje se mogu detektirati laboratorijskim metodama.
Personalizirana prehrana je vodeći pristup u svijetu danas, koja podiže učinkovitost nutricionista u radu s ljudima, bilo da se radi o unapređenju zdravlja ili o nekoj dijetoterapiji. Današnji trendovi individualne prehrane temelje se na laboratorijskoj i genetskoj dijagnostici – intoleranciji na hranu i nutrigenetici, te nam omogućuju ciljano individualno praćenje kroz konstantni monitoring i unapređenje svih rezultata.
Koristeći modernu dijagnostiku i analitičku obradu, skupljene informacije o individualnim karakteristikama pojedinca koriste se za razvoj ciljanih nutricionističkih rješenja i savjeta, omogućuju precizno korištenje suplemenata i drugih prehrambenih uputa. Rezultati personalizirane prehrane daju poboljšanje kroz performansu modela prehrane prilagođenog potrebama i svim zahtjevima svakoga pojedinca vrlo individualno.
Nikada se nije više pisalo i pričalo o hrani, a nikada nismo bili deblji te upravo svjedočimo pandemiji debljine u svijetu. Kao posljedica debljine događa se i porast bolesti povezanih s debljinom i nekvalitetnom prehranom, veliki pad imuniteta, deficit vitamina (B12, C i D) i minerala (željezo, kalcij, magnezij, cink), sve je više alergija i intolerancija na hranu. Kao odgovor na ove izazove modernog načina života pojavljuje se dijetoterapija i pravilna uravnotežena prehrana i suplementacija koja može prevenirati pojavu mnogih bolesti (kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, malignih bolesti, autoimunih bolesti itd).
Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i medicinskih izazova 21. stoljeća, što potvrđuju i recentne procjene Svjetske zdravstvene organizacije. Podaci pokazuju da u svijetu trenutačno ima oko dvije milijarde ljudi (39% svjetske populacije) s prekomjernom tjelesnom masom (ITM ≥25 kg/m2), odnosno oko 650 milijuna pretilih osoba (13% svjetske populacije). Za usporedbu, u Republici Hrvatskoj živi oko 73% muškaraca i 59% žena s prekomjernom tjelesnom masom, a procjenjuje se da smo nacija s 23% pretilih.Komplikacije debljine su brojne i česte, a razvijaju se neprimjetno, podmuklo i postepeno tijekom godina.
Hrana je preventivna i terapijska kategorija, u nutritivnom, ali i funkcionalnom smislu. U liječenju debljine je važno pravilno uskladiti način prehrane za što bolju optimizaciju s farmakološkim i terapijskim pristupom, budući da je hrana potpora liječenju u energetskom, nutritivnom i terapijskom smislu.
Uloga nutricionista je da nutritivnim kriterijima sadržanim u stručnim protokolima i smjernicama, te mjernim laboratorijskim i antropometrijskim testovima optimizira izbor namirnica prilagođenih funkciji probavnog trakta, općem zdravlju i tijeku liječenja. Individualnim pristupom treba sastaviti model prehrane koji odgovara potrebama i tegobama pojedinca. Redovitom i detaljnom antropometrijskom i laboratorijskom analizom treba pratiti učinkovitost primjene individualizirane prehrane.
Vrhunska dijagnostička oprema (certificirani laboratorij, medicinska vaga, kaliper) i dugogodišnja praksa nutricionističkog iskustva na jednom mjestu omogućuju povezivanje prehrambenih rješenja u cilju cjelovitog pristupa zdravlju.
Multidisciplinarnost koja uključuje suradnju liječnika, velikog broja specijalnosti i cijelog medicinskog osoblja je velika prednost svih nas koji djelujemo preventivno i pomažemo u liječenju pacijenata, jer se postižu najbolja rješenja – i kod preventivnog djelovanja i kod terapijske obrade.
Hrana uz energetske potrebe, podmiruje i dnevni unos esencijalnih gradivnih i funkcionalnih tvari: vitamina, minerala, masnih kiselina, vlakana, fitokemikalija i antioksidansa, te je zbog toga posebno važna njena konzumacija u svježem obliku.
Međutim, kao posljedica nakupljanja velikog broja kilograma, dolazi do raznih upalnih procesa u našem organizmu, posebno dolazi do pada imuniteta i često se nađemo u začaranom krugu iz kojega samostalno jako teško možemo izaći bez pomoći tima stručnjaka s multidisciplinarnim pristupom I iskustvom.
Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Svatko od nas ima određenu razinu imuniteta koja u velikoj mjeri može biti određena kvalitetom naše prehrane te odgovarajućim unosom makro i mikronutrijenata. Prema zdravstvenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), vitamin C, vitamin B6, vitamin B12, cink, vitamin A, vitamin D, željezo, folati i selen imaju povoljan utjecaj na rad našeg imunološkog sustava.
Zdravi način života i pravilan izbor prehrambenih namirnica, uz vrhunsku laboratorijsku dijagnostiku smanjit će Vaš rizik za mnoge bolesti i preventivno djelovati u svrhu ulaganja u zdravlje.
(dr. sc. Mirela Marić, nutricionistica)
