Uklanjanje polipa iz maternice danas je rutinski zahvat, no patohistološki nalaz tkiva ponekad donese vijest koja izaziva nemir. Dijagnoza atipije znači da su u polipu pronađene abnormalne stanice, što se smatra prekanceroznim stanjem i zahtijeva daljnje praćenje i liječenje.
Nalaz “atipije” nakon uklanjanja polipa iz maternice znači da su pod mikroskopom uočene stanice koje svojim izgledom, veličinom ili načinom sazrijevanja odstupaju od normale. Iako je velika većina polipa benigne prirode, ovakav nalaz se shvaća ozbiljno jer predstavlja prekancerozno stanje, odnosno upozorenje da postoji povišen rizik od razvoja karcinoma endometrija, sluznice koja oblaže unutrašnjost maternice. Važno je naglasiti kako atipija nije rak, ali je stanje koje se ne smije ignorirati. Patolozi ponekad opisuju i takozvane atipične uterine polipe, koji mogu imati zabrinjavajuće morfološke značajke, ali se u praksi pokazalo da gotovo uvijek imaju benigni klinički tijek. Bez obzira na to, svaki nalaz atipije signal je za pojačan oprez i detaljan dogovor s liječnikom o daljnjim koracima.
Nekoliko stupnjeva staničnih promjena
Postoji nekoliko stupnjeva staničnih promjena. Atipična hiperplazija, odnosno zadebljanje sluznice maternice s prisutnim abnormalnim stanicama, može biti jednostavna ili kompleksna. Jednostavna atipična hiperplazija nosi manji rizik, a procjenjuje se da će se u oko osam posto slučajeva razviti u karcinom ako se ne liječi. S druge strane, kompleksna atipična hiperplazija, koju karakterizira značajno umnožavanje žljezdanog tkiva s atipičnim stanicama, nosi znatno veći rizik od progresije u rak, koji se procjenjuje na oko 23 posto. Ponekad je ovaj teži oblik hiperplazije toliko izražen da ga je patolozima teško razlikovati od već postojećeg, početnog karcinoma endometrija. Ohrabrujući je podatak iz jedne velike studije koja je pokazala da je ukupna prevalencija atipičnih promjena ili raka unutar polipa endometrija prilično niska i iznosi svega 2,22 posto.
Rizik postaje značajno veći kod žena starijih od 54 godine, onih s BMI iznad 25,3 te kod polipa većih od dva centimetra
Iako se atipija može javiti kod svake žene, istraživanja su pokazala da određeni faktori značajno povećavaju rizik. Velika studija provedena na više od 1500 pacijentica potvrdila je da su postmenopauzalni status, viša životna dob, povišen indeks tjelesne mase (BMI) i veća dimenzija polipa jasno povezani s većom vjerojatnošću za nalaz atipije ili karcinoma. Konkretno, rizik postaje značajno veći kod žena starijih od 54 godine, onih s BMI iznad 25,3 te kod polipa većih od dva centimetra. Ovi faktori povezani su s povišenom razinom estrogena, hormona koji potiče rast sluznice maternice, a čijem su utjecaju žene izložene dulje vrijeme uslijed pretilosti, sindroma policističnih jajnika ili hormonalne nadomjesne terapije bez progesteronske zaštite.
Pristup liječenju individualan je i ovisi o dobi pacijentice, njezinom menopauzalnom statusu, želji za rađanjem te stupnju atipije.
Ključno je pitanje nakon dijagnoze je li atipija bila ograničena samo na uklonjeni polip ili su abnormalne stanice prisutne i u ostatku sluznice maternice. Upravo je zato histeroskopija, metoda koja omogućuje precizno uklanjanje cijelog polipa s peteljkom, zlatni standard u liječenju. Time se patologu omogućuje jasna analiza i smanjuje rizik od zaostalog tkiva. Međutim, spomenuta studija je otkrila zabrinjavajući podatak: kod dvije trećine žena s atipijom u polipu, koje su se kasnije odlučile na uklanjanje maternice, pronađen je karcinom ili atipična hiperplazija i u okolnom, nepolipoznom tkivu endometrija. To potvrđuje da je nalaz atipije u polipu često pokazatelj “bolesnog” stanja cijele sluznice maternice.
Što nakon dijagnoze?
Pristup liječenju individualan je i ovisi o dobi pacijentice, njezinom menopauzalnom statusu, želji za rađanjem te stupnju atipije. Za mlađe žene koje još planiraju trudnoću, prva opcija je konzervativno liječenje. Ono najčešće uključuje hormonsku terapiju visokim dozama gestagena, derivata progesterona, koja traje najmanje šest mjeseci. Cilj je suzbiti djelovanje estrogena i potaknuti povlačenje promjena na sluznici. Ovaj pristup zahtijeva iznimno disciplinirano i redovito praćenje, uključujući ponovljene biopsije endometrija kako bi se provjerila učinkovitost terapije. S druge strane, za žene koje su završile s rađanjem ili su u postmenopauzi, pogotovo ako se radi o kompleksnoj atipičnoj hiperplaziji, preporučena metoda liječenja je kirurška. Histerektomija, odnosno odstranjenje maternice, često zajedno s jajnicima i jajovodima, smatra se konačnim rješenjem jer u potpunosti uklanja rizik od razvoja karcinoma.
Češće se događa da se s vremenom stvore novi polipi na drugim dijelovima sluznice, a ne da se uklonjeni polip “vrati”. Zbog toga je ključno pridržavati se rasporeda kontrolnih pregleda koje preporuči ginekolog
Mnoge pacijentice brine mogućnost povratka bolesti. Važno je znati da, iako postoji rizik od ponovne pojave atipičnog polipa, on je relativno nizak i iznosi oko 11 posto. Češće se događa da se s vremenom stvore novi polipi na drugim dijelovima sluznice, a ne da se uklonjeni polip “vrati”. Zbog toga je ključno pridržavati se rasporeda kontrolnih pregleda koje preporuči ginekolog. Ovisno o nalazu, kontrole mogu uključivati ultrazvučne preglede ili ponovnu histeroskopiju i uzimanje uzoraka tkiva unutar šest do dvanaest mjeseci. Pravilnim liječenjem i redovitim nadzorom, rizik od progresije u invazivni karcinom svodi se na najmanju moguću mjeru, a dugoročna prognoza za pacijentice je vrlo dobra.
( Ordinacija.hr )
