Žene imaju aktivniji imunološki sustav koji brže reagira na prijetnje, što im pomaže u obrani od infekcija, ali istovremeno povećava rizik od napada na vlastito tkivo.
Autoimune bolesti, kod kojih imunološki sustav pogrešno napada vlastito tijelo, značajno su češće kod žena nego kod muškaraca. Novo opsežno istraživanje, koje je obuhvatilo analizu više od 1,25 milijuna krvnih stanica, sada donosi jedno od najdetaljnijih objašnjenja zašto je tomu tako.
Znanstvenici iz Garvanovog instituta za medicinska istraživanja, prenosi ScienceAlert, otkrili su više od 1.000 genetskih „prekidača” u imunološkim stanicama koji različito djeluju kod muškaraca i žena. Upravo te razlike mogu objasniti zašto žene imaju veći rizik od razvoja bolesti poput lupusa i multiple skleroze.
Imunološki sustav žena stalno je „na oprezu”
Voditeljica istraživanja, računalna biologinja Seyhan Yazar, ističe kako se spolne razlike u imunološkom sustavu često zanemaruju, iako imaju velik utjecaj na razvoj bolesti i učinkovitost liječenja.
– Naši rezultati pokazuju da imunološki sustav treba proučavati uzimajući spol u obzir. Iako već znamo da postoje razlike između muškaraca i žena, mnoga ih istraživanja i dalje ne uzimaju dovoljno ozbiljno – pojašnjava Yazar.
U istraživanju su analizirani uzorci krvi 982 ispitanika – 564 žene i 418 muškaraca. Znanstvenici su koristili naprednu tehnologiju sekvenciranja RNA pojedinačnih stanica kako bi proučili periferne mononuklearne krvne stanice (PBMC), odnosno imunološke stanice koje cirkuliraju krvotokom.
Riječ je o dosad najdetaljnijoj analizi ove vrste jer su istraživači proučavali pojedinačne stanice, a ne prosječnu aktivnost većeg broja stanica zajedno.
Razlike između ženskog i muškog imuniteta
Rezultati su pokazali da muškarci i žene imaju različit sastav imunoloških stanica. Kod muškaraca je zabilježen veći broj monocita – stanica „prvog odgovora” koje su uglavnom usmjerene na osnovne funkcije održavanja i obnove organizma.
Žene su, s druge strane, imale više B i T stanica, ključnih za specijalizirane i prilagodljive imunološke reakcije. Genetski gledano, te su stanice bile programirane za brzu aktivaciju i snažan odgovor na prijetnje.
Takav „pojačani oprez” ženskog imunološkog sustava može biti prednost u borbi protiv virusa i infekcija, no istovremeno povećava mogućnost da imunološki sustav greškom napadne zdravo tkivo.
Zašto žene češće razvijaju autoimune bolesti?
Iako su prethodna istraživanja već ukazivala na ulogu hormona, antitijela i genetskih čimbenika u razlikama između spolova, nova studija prvi put pokazuje kako te razlike izgledaju na razini pojedinačnih imunoloških stanica.
Bioinformatičarka Sara Ballouz sa Sveučilišta Novog Južnog Walesa kaže kako su geni koji su izraženiji kod žena posebno povezani s upalnim procesima.
– Vrlo reaktivan imunološki profil ženama daje prednost u obrani od virusnih infekcija, ali istovremeno povećava sklonost autoimunim bolestima – objašnjava Ballouz.
Dodaje i kako su muške imunološke stanice manje sklone upalnim reakcijama, zbog čega su muškarci općenito podložniji infekcijama i određenim vrstama raka koje nisu povezane s reproduktivnim sustavom.
Važni tragovi pronađeni i izvan spolnih kromosoma
Zanimljivo je da genetski „prekidači” povezani s razlikama u imunološkom odgovoru nisu pronađeni samo na X i Y kromosomima, nego i na autosomima – kromosomima koje imaju oba spola.
Istraživači su posebno izdvojili gene FCGR3A i ITGB2, čija je pojačana aktivnost uočena kod žena. Ti su geni ranije povezani sa sistemskim eritemskim lupusom, autoimunom bolešću koja se mnogo češće javlja upravo kod žena.
Korak prema personaliziranoj medicini
Nova saznanja mogla bi imati važnu ulogu u razvoju preciznijih terapija za autoimune bolesti.
Danas se kod bolesti poput lupusa često koriste univerzalni lijekovi kojima je cilj smanjiti upalu, no znanstvenici smatraju da bi terapije u budućnosti trebale biti prilagođene ne samo bolesti nego i načinu na koji imunološki sustav pojedine osobe funkcionira na genetskoj razini.
Statistički genetičar Joseph Powell iz Garvanovog instituta ističe kako je upravo to ključ razvoja precizne medicine.
– Ako želimo iskoristiti puni potencijal personaliziranog liječenja, moramo razumjeti ove temeljne biološke razlike – poručuje Powell. Istraživanje je objavljeno u The American Journal of Human Genetics.
(Ordinacija.hr)
