Bernarda Škegro diplomirana je psihologinja i edukantica psihoterapije koja na Ordinacija.hr stručnim i izravnim tekstovima inspirira čitatelje, otkriva važnost mentalnog zdravlja te dijeli praktične savjete za bolje suočavanje sa životnim izazovima.
Kada ste se posljednji put zaista osjećali odmorno – ne samo fizički, već i mentalno? Ako vam odgovor na ovo pitanje ne dolazi lako, niste jedini. U vremenu u kojem je stalna dostupnost norma, a odmor luksuz, burnout se nameće gotovo kao logična posljedica.
Prije više od 50 godina njemački psiholog Herbert Freudenberger definirao je burnout kao stanje mentalne, emocionalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane dugim stresnim periodom, prvenstveno u pomagačkim zanimanjima. Premda je i danas definicija ostala gotovo ista, realitet u kojem živimo nije. I upravo je zato burnout danas znatno češći nego u vrijeme kada je definiran.
Prepoznavanje ranih znakova
Prvi korak u prevenciji burnouta jest prepoznavanje ranih znakova. Burnout rijetko kad dolazi preko noći – najčešće ga prate stalni osjećaj umora, promjene raspoloženja, povećana razdražljivost ili gubitak motivacije. Ponekad se javljaju nesanica te fizički simptomi poput napetosti u vratu, ramenima ili leđima.
Kada prepoznamo prve znakove, važno je reagirati na vrijeme i poduzeti konkretne korake kako bismo spriječili daljnje pogoršanje.
Ravnoteža privatnog i poslovnog
Jedan od češćih uzroka burnouta nije sam posao, već izostanak granica između poslovnog i privatnog života. U svijetu u kojem se očekuje dostupnost 24/7, a misli o poslu i zadacima nas prate i na godišnjem, prostor za privatni život postupno nestaje.
U svakodnevnom životu to ne znači da je posao strogo odvojen od našeg privatnog života, nego da imamo dovoljno vremena za odmor, druge ljude ili aktivnosti koje nas opuštaju. Ravnoteža privatnog i poslovnog nije luksuz – ona je temelj mentalnog zdravlja.
Kako se zaštititi?
Kao i kod većine drugih poteškoća, dobro je reagirati na prve znakove stresa što je prije moguće. Ljudi često prve znakove iscrpljenosti ignoriraju ili racionaliziraju: „Proći će, takav je period“. Međutim, ako se stres javlja nedjeljom popodne (jer se približava ponedjeljak), a elan za posao je misaona kategorija – to je jasan signal da je vrijeme za promjenu.
Osim važnosti urednog sna i zdrave prehrane, za početak je dobro postaviti jasne granice. Primjerice, ne provjeravati e-mailove nakon 18h. Ako šefovi to neće poštovati, moguće je odgovoriti istodobno ljubazno, ali i s postavljanjem granice. Primjerice, „Vidim poruku, posvetit ću se zadatku ujutro kad dođem na posao“. Ili „Čujemo se sutra za detalje“.
U radnom okruženju dodatni zadaci često se dodjeljuju onima koji već rade najviše. Vrijedi se zapitati „Jesam li ja ta osoba?“. Ako jeste, razmislite kako biste sljedeći put mogli reagirati na neki drukčiji način. Postoji li mogućnost da se ovaj put zauzmete malo više za sebe i kažete nešto poput „Hvala na ponudi, trenutno nemam kapaciteta uz postojeće obveze. Mogu preuzeti zadatak ako zajedno definiramo prioritete i što ću od zadataka odgoditi za drugi tjedan.“
Osim toga, važno je razmisliti što vas najviše crpi na poslu? Je li to količina posla, odnosi u kolektivu ili nešto treće? Nije samo posao onaj koji iscrpljuje.
Tijekom radnog dana važno je uzimati pauze, čak i kratke. U tim trenucima pokušajte usmjeriti pažnju na sadašnjost. Ako se nalazite vani – što vidite i čujete oko sebe, koje mirise osjetite? Jednostavne mindfulness tehnike pomažu nam smanjiti stres, a traju nekoliko minuta.
Korisno je i povremeno napraviti digitalni detoks. Konstantno skrolanje po mobitelu nas zaista rijetko kad istinski opušta i pomaže.
Razmislite kad ste zadnji put bili opušteni i zadovoljni. Što vas veseli, u čemu uživate? Planirajte aktivnosti poput druženja s prijateljima, hobija ili sporta.
Potražite podršku u obitelji i prijateljima.
Briga o sebi je prevencija
Naposljetku, burnout ne dolazi zato što ne možemo izdržati, već zato što predugo pokušavamo izdržati bez pauze. Stres ne možemo izbjeći, ali možemo naučiti pravovremeno prepoznati kad nam je potreban odmor.
Usporite prije nego što vam burnout počne diktirati tempo.
(Piše: Bernarda Škegro)
